Umjetna inteligencija posljednjih godina potpuno je promijenila raspravu o budućnosti rada. Dok jedni upozoravaju da bi automatizacija mogla ugasiti milione radnih mjesta, podaci sa evropskog tržišta rada za 2026. godinu pokazuju prilično drugačiju sliku.
Evropskim kompanijama trenutno možda najveći problem nije kako zamijeniti ljude vještačkom inteligencijom, već kako pronaći dovoljno ljudi koji će raditi poslove koji su potrebni svakog dana.
Prema analizi kompanije BestBrokers, zasnovanoj na podacima Eurostata i evropske mreže EURES, između aprila 2025. i marta 2026. godine širom Evrope bilo je oglašeno više od 10 miliona slobodnih radnih mjesta.
Posebno izražen nedostatak radne snage postoji u profesijama koje zahtijevaju konkretne praktične i tehničke vještine.
Poslova ima, ali nema dovoljno ljudi
Evropsko tržište rada i dalje pokazuje veliku potražnju za radnicima, ali se zemlje suočavaju sa različitim problemima.
Stopa zaposlenosti veća je od 80 odsto u 11 evropskih zemalja. Na vrhu su Malta sa 83,4 odsto i Nizozemska sa 83,3 odsto, dok prosjek Evropske unije iznosi 76,3 odsto.
Posebno se izdvaja Njemačka.
Iako je broj zaposlenih u toj zemlji blago smanjen, njemačke kompanije su u posmatranom periodu tražile radnike za više od 2,4 miliona radnih mjesta.
To pokazuje jedan od ključnih problema sa kojim se Evropa suočava: radnih mjesta ima, ali nema dovoljno ljudi koji mogu da ih popune.
Španija je između prvog kvartala 2025. i prvog kvartala 2026. godine povećala broj zaposlenih za oko 430.000. Istovremeno, Turska je izgubila oko 392.000 zaposlenih, dok je Njemačka zabilježila pad od približno 32.000.
Starenje stanovništva, odlazak radnika u druge zemlje i demografske promjene dodatno pogoršavaju situaciju.
Ovo su radnici koji Evropi najviše nedostaju
Ako se uzme u obzir koliko se govori o programerima, stručnjacima za vještačku inteligenciju i drugim visokotehnološkim zanimanjima, moglo bi se očekivati da upravo oni dominiraju listom najtraženijih radnika.
Međutim, podaci pokazuju nešto drugo.
Na prvom mjestu nalaze se tehnički radnici, za koje je bilo otvoreno čak 731.953 radnih mjesta.
Slijede:
- stručni saradnici u administraciji i kancelarijskim poslovima – 630.033 oglasa
- radnici u metaloprerađivačkoj i mašinskoj industriji – 596.701
- operateri mašina i postrojenja – 522.808
- vozači i operateri vozila – 519.386
- ICT stručnjaci – oko 375.000 slobodnih pozicija
Samo prvih pet grupa obuhvata gotovo tri miliona slobodnih radnih mjesta.
Drugim riječima, evropskoj privredi nedostaju IT stručnjaci, ali joj još više nedostaju ljudi koji znaju da proizvode, popravljaju, upravljaju mašinama, voze i održavaju industrijske sisteme.
Njemačka traži tehničare, Finska IT stručnjake
Razlike među evropskim zemljama su značajne.
Tehnički radnici posebno su traženi u Njemačkoj, Francuskoj, Austriji, Češkoj i Rumuniji.
Samo u Njemačkoj za ovu kategoriju bilo je oglašeno 239.039 radnih mjesta.
Finska, sa druge strane, bilježi snažnu potražnju za ICT stručnjacima, sa više od 20.000 slobodnih pozicija.
U Švedskoj, Švajcarskoj, Norveškoj i Lihtenštajnu posebno nedostaje zdravstvenih radnika i stručnjaka za njegu.
U Španiji, Portugalu, Malti, Danskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i na Islandu među najtraženijim su radnicima oni iz uslužnih djelatnosti.
Problem postoji čak i u obrazovanju.
U Poljskoj, Bugarskoj i Estoniji nastavnici su među profesijama za kojima postoji velika potražnja, sa više od 18.900 otvorenih pozicija u te tri zemlje.
AI neće riješiti najveći problem evropskog tržišta rada
Podaci tako otvaraju mnogo šire pitanje od onog hoće li umjetna inteligencija zamijeniti ljude.
AI će nesumnjivo promijeniti brojne profesije. Dio poslova biće automatizovan, dok će se za druga zanimanja tražiti potpuno nove vještine.
Ali istovremeno će ostati ogroman broj poslova koje je mnogo teže automatizovati.
Neko mora popraviti mašinu kada se pokvari. Neko mora voziti kamion, održavati proizvodnu liniju, njegovati pacijenta, izgraditi objekat ili instalirati i održavati složene sisteme.
Zbog toga se evropsko tržište rada suočava sa svojevrsnim paradoksom: što tehnologija više napreduje, potreba za određenim ljudskim vještinama ne nestaje – već postaje još izraženija.
Evropa ulazi u eru u kojoj će radnik biti sve vrijedniji
Starenje evropskog stanovništva i odlazak velikog broja radno sposobnih ljudi iz pojedinih zemalja dodatno će povećavati pritisak na tržište rada.
To bi u narednim godinama moglo promijeniti i položaj radnika.
Dok su se decenijama mnogi radnici iz siromašnijih evropskih zemalja selili prema Njemačkoj, Austriji, Švajcarskoj ili drugim bogatijim državama, evropska ekonomija sada ulazi u fazu u kojoj će kvalifikovan radnik biti jedan od najtraženijih resursa.
Zato budućnost rada vjerovatno neće biti jednostavna priča o tome da će roboti i vještačka inteligencija zamijeniti ljude.
Mnogo realniji scenario jeste da će ljudi i AI raditi zajedno, dok će najveću vrijednost imati oni koji posjeduju konkretne vještine koje tehnologija još ne može lako zamijeniti.
Za sada je poruka evropskog tržišta rada prilično jasna:
dok svi gledaju prema vještačkoj inteligenciji, Evropi i dalje dramatično nedostaju – ljudi.