Američka administracija sve više ublažava početne ratne ciljeve prema Iranu, dok se mogućnost završetka višemjesečnog sukoba pojavljuje na horizontu. Ono što je na početku predstavljano kao zahtjev za potpunom kapitulacijom Teherana, promjenom režima i potpunom denuklearizacijom, sada se svodi na znatno užu listu prioriteta.
Prema analizi CNN-a, promjena retorike pokazuje da Vašington možda pokušava pronaći izlaz iz rata koji je ušao u šesti mjesec, a da pritom ne mora ostvariti ambiciozne ciljeve koje je predsjednik Donald Tramp postavio na početku sukoba.
Posebnu pažnju izazvale su riječi američkog potpredsjednika Džej Di Vensa, koji je govoreći za Fox News izdvojio samo dva primarna cilja SAD.
Od promjene režima do dvije stvari koje Vašington sada traži
Vens je kao prvi cilj naveo obezbjeđivanje nesmetanih globalnih isporuka nafte i gasa iz zemalja Persijskog zaliva i stabilizaciju cijena energenata.
Drugi cilj je, prema njegovim riječima, osigurati da Iran nikada ne dođe u posjed nuklearnog oružja.
„Cilj broj jedan je držati naftu i gas jeftinim za Amerikance širom naše zemlje“, rekao je Vens, dok je kao drugi prioritet naveo sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje.
Portparolka Bijele kuće Karolajn Livit kasnije je potvrdila da su oba cilja jednako važna za Trampa.
Takva formulacija predstavlja značajan zaokret u odnosu na raniju američku retoriku. Na početku rata među zahtjevima su se spominjali potpuna iranska kapitulacija, promjena režima, potpuna denuklearizacija i prekid podrške Teherana grupama poput Hezbolaha.
Sada se, barem prema javnim izjavama američkih zvaničnika, fokus sve više pomjera na sprečavanje nuklearnog naoružavanja Irana i stabilizaciju energetskog tržišta.
Tramp ranije odbacivao cijenu goriva kao prioritet
Posebno je zanimljivo što je upravo Tramp u maju izričito odbacio ideju da bi cijene nafte i benzina trebalo da budu jedan od ključnih faktora u njegovoj politici prema Iranu.
Na pitanje da li vodi računa o finansijskoj situaciji Amerikanaca dok pokušava riješiti sukob, Tramp je tada odgovorio da to ne uzima u obzir, naglašavajući da je denuklearizacija Irana važnija od svega drugog.
Čak je i kasnije poručio da se neće izvinjavati Amerikancima zbog eventualno nešto skupljeg benzina ako su u pitanju, kako je tvrdio, vitalni interesi SAD.
Zbog toga Vensovo insistiranje na niskim cijenama energije CNN vidi kao mogući znak postepenog spuštanja ljestvice američkih ratnih ciljeva.
Tramp je tokom posljednja dva mjeseca nekoliko puta sugerisao da bi mogao prihvatiti manje restriktivan pristup iranskom nuklearnom programu, a u jednom trenutku je čak izjavio da je Iran već denuklearizovan.
Ukoliko se sada kao glavni cilj postavlja povratak stabilnim energetskim tokovima i sprečavanje razvoja nuklearnog oružja, to bi bilo znatno manje od prvobitnih američkih ambicija.
Vašington tražio tajni kanal do iranske Revolucionarne garde
Dodatnu dimenziju američkim pokušajima da pronađu izlaz iz rata donosi izvještaj portala Axios.
Prema tom izvještaju, Trampova administracija je u maju pokušala uspostaviti tajni komunikacioni kanal direktno sa rukovodstvom Iranske revolucionarne garde (IRGC).
Problem za Vašington bio je u tome što američki pregovarači nisu bili sigurni da li zvanični iranski pregovarači zaista imaju dovoljno ovlašćenja da postignu dogovor.
Među njima su bili predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Kalibaf i ministar spoljnih poslova Abas Arakči.
Američka strana je, prema navodima Axiosa, strahovala da bi Revolucionarna garda mogla imati presudnu riječ o tome šta Teheran zaista može prihvatiti.
Zbog toga je tadašnja direktorka američke Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabard kontaktirala predsjednika Iračkog Kurdistana Nečirvana Barzanija.
Tajni razgovor u Erbilu nije prerastao u pregovore
Barzani je, prema navodima američkog portala, trebalo da pomogne u uspostavljanju kontakta sa komandantom IRGC-a Ahmadom Vahidijem.
Iranska strana je prihvatila komunikaciju, pa je 14. maja jedan zvaničnik Revolucionarne garde stigao u Barzanijevu kancelariju u Erbilu sa šifrovanim telefonom.
Prema izvještaju Axiosa, Vahidi je putem tajnog kanala poručio da Revolucionarna garda podržava iranske pregovarače i da prednost daje rješavanju krize diplomatskim putem.
Nakon toga je Vašington navodno zatražio da Barzani bude domaćin tajnih direktnih razgovora visokih američkih i iranskih zvaničnika.
Do sastanka, međutim, nije došlo.
Iranska strana izrazila je zabrinutost za bezbjednost svojih predstavnika, posebno zbog tvrdnji da izraelske obavještajne službe imaju veliki broj operativaca u Iračkom Kurdistanu.
Veliki ratni ciljevi sada izgledaju sve udaljenije
Upravo taj razvoj događaja pokazuje koliko je složena situacija u kojoj se našao Vašington.
Administracija koja je na početku sukoba govorila o maksimalističkim zahtjevima sada pokušava pronaći način da rat završi uz ostvarivanje ograničenijih ciljeva.
Ako je ranije fokus bio na potpunoj kapitulaciji Irana i promjeni odnosa snaga na Bliskom istoku, sada se sve više govori o nafti, stabilnosti cijena i sprečavanju iranske proizvodnje nuklearnog oružja.
To otvara pitanje da li Trampova administracija postepeno priprema javnost za dogovor koji bi bio znatno skromniji od onoga što je najavljivano na početku rata.
Jer, ako je povratak na predratni status quo sada jedan od glavnih ciljeva Bijele kuće, onda se nameće zaključak koji izdvaja i CNN: što su početni ciljevi bili veći, to je njihov sadašnji pad izraženiji.