Mađarska je ruskom ambasadoru uručila odluku o protjerivanju deset članova diplomatske misije, uz obrazloženje da su se bavili aktivnostima neprihvatljivim za diplomate prema Bečkoj konvenciji. Moskva najavljuje „oštar i bolan“ odgovor.
Mađarska je naredila desetorici članova ruske diplomatske misije da napuste zemlju, uz obrazloženje da su se bavili aktivnostima koje Budimpešta smatra nespojivim sa diplomatskim statusom.
Odluku je 8. septembra saopštila mađarska ministarka spoljnih poslova Anita Orbán, navodeći da je ruski ambasador obaviješten o procjeni mađarskih vlasti. Precizno nije navedeno o kakvim se aktivnostima radi, niti je Budimpešta zvanično potvrdila da su diplomate bile uključene u špijunažu.
„Odluka štiti bezbjednost i suverenitet Mađarske“
Orbán je poručila da je cilj odluke zaštita „bezbjednosti i suvereniteta Mađarske“, ali je istovremeno naglasila da protjerivanje ne predstavlja prekid diplomatskih odnosa sa Rusijom.
Budimpešta, prema njenim riječima, želi da nastavi neophodan dijalog sa Moskvom, ali uz međusobno poštovanje i pridržavanje međunarodnih pravila.
Potez nove mađarske vlade predstavlja značajnu promjenu u odnosu na period vlasti Viktora Orbana, koji je godinama održavao bliske odnose sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, uključujući saradnju u energetskom sektoru i kritičniji stav prema pojedinim politikama EU prema Moskvi.
Nakon promjene vlasti i dolaska Petera Magyara, Budimpešta je najavila snažnije približavanje evropskoj politici i preispitivanje odnosa sa Rusijom.
Sumnje u ruske obavještajne aktivnosti
Protjerivanje dolazi u trenutku kada se u Mađarskoj ponovo intenzivno govori o djelovanju ruskih obavještajnih struktura.
Prema izvještajima evropskih i mađarskih medija, istraživanja zasnovana na dostupnim podacima ukazivala su da je dio zaposlenih u ruskoj ambasadi u Budimpešti povezan sa ruskim obavještajnim službama. Euronews navodi da je ruski istraživački portal Agentstvo prošle sedmice objavio da je najmanje 15 od 47 zaposlenih u ambasadi imalo veze sa ruskim obavještajnim strukturama, dok je za još šest osoba postojala sumnja u takve veze.
Mađarske vlasti, međutim, nisu saopštile da li se među deset diplomata koji moraju napustiti zemlju nalaze i osobe pomenute u tim ranijim izvještajima.
Nova odluka takođe dolazi nakon što je Mađarska prošlog mjeseca usvojila novu doktrinu spoljne politike u kojoj je Rusija označena kao prijetnja bezbjednosti zemlje.
Moskva prijeti „oštrom i bolnom“ reakcijom
Rusija je odmah reagovala na odluku Budimpešte.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova poručila je da će odgovor Moskve biti „oštar i bolan“, dok je potez mađarskih vlasti opisala kao rezultat djelovanja „rusofobnog lobija“ u Budimpešti. Ruska strana za sada nije precizirala kakve će kontramjere preduzeti.
Ruski ambasador u Budimpešti Jevgenij Stanislavov takođe je ocijenio odluku kao neopravdanu eskalaciju, dok je Moskva poručila da će odgovoriti na protjerivanje.
Brisel stao uz Budimpeštu
Evropska komisija podržala je odluku mađarskih vlasti, ocjenjujući je kao legitimnu reakciju na ono što Brisel opisuje kao kontinuirane ruske hibridne prijetnje državama članicama EU.
Portparol Komisije Kristijan Vigand rekao je da Brisel „prima k znanju legitimnu odluku Mađarske“, u kontekstu ruskih aktivnosti koje EU smatra dijelom šire kampanje hibridnih napada.
Protjerivanje deset ruskih diplomata zato ima širi politički značaj od samog diplomatskog poteza. Ono predstavlja jedan od najozbiljnijih signala da se nova vlast u Budimpešti udaljava od modela odnosa prema Moskvi koji je obilježio šesnaestogodišnju vladavinu Viktora Orbana.
Ipak, Mađarska za sada ostavlja otvorena vrata za diplomatski dijalog, pa se ovaj potez ne može tumačiti kao prekid odnosa sa Rusijom.