Tri mjeseca nakon obustave integralne proizvodnje novo istraživanje pokazalo je da zemljište u naseljima oko zeničke Željezare i dalje spada u kategoriju onečišćenog. Olovo, cink i kadmij su smanjeni, ali su koncentracije nikla i hroma na pojedinim mjestima drastično porasle.
Gašenje integralne proizvodnje u zeničkom industrijskom kompleksu nije preko noći riješilo problem decenijama taloženog zagađenja.
To potvrđuju rezultati projekta „EcoTrace – Procjena postindustrijskog oporavka okoliša“, koji je realizovao Eko forum Zenica uz stručnu pomoć Federalnog agropedološkog zavoda. Cilj projekta bio je da se utvrdi šta se dešava sa zemljištem nakon prestanka integralne metalurške proizvodnje i da se novi rezultati uporede sa ranijim mjerenjima.
Uzorkovanje je obuhvatilo područja Tetova, Podbrežja, Banloga, Gradišća, Ričica i Crkvica. Analizirano je 11 uzoraka sa deset mikro-lokacija, a uzorci su uzeti tri mjeseca nakon obustave integralne proizvodnje.
Zemljište i dalje u četvrtoj klasi onečišćenja
Rezultati su, prema Eko forumu, pokazali da zemljište na analiziranim lokacijama i dalje ima veoma visoke koncentracije teških metala.
Saradnica na projektu Sanja Mlađenović-Stević navela je da testirano zemljište formalno pripada četvrtoj klasi, odnosno kategoriji onečišćenog zemljišta.
„Analize pokazuju alarmantan nivo kontaminacije teškim metalima“, poručila je Mlađenović-Stević, uz napomenu da su koncentracije pojedinih zagađujućih materija i dalje veoma visoke.
Istraživanje je posebno značajno jer je urađeno sa ciljem poređenja sa ranijim podacima Federalnog agropedološkog zavoda iz 2010. godine, kada je proizvodnja u industrijskom kompleksu bila intenzivna.
Drugim riječima, istraživači sada mogu vidjeti ne samo koliko je zemljište zagađeno nego i kako se struktura zagađenja promijenila nakon prestanka integralne proizvodnje.
Olovo, cink i kadmij padaju – ali nikal i hrom rastu
Upravo je promjena strukture zagađenja jedan od najvažnijih nalaza.
Prema rezultatima projekta, koncentracije olova, cinka i kadmija su smanjene u odnosu na ranija mjerenja.
Međutim, istovremeno je zabilježen značajan rast koncentracija nikla i hroma.
„Bilježimo pad koncentracija olova, cinka i kadmija, ali drastičan porast nivoa nikla i hroma – u pojedinim uzorcima i do dva puta“, navela je Mlađenović-Stević.
Zbog povećanih koncentracija na dvije lokacije planirana su dodatna ispitivanja.
To je posebno važno jer se zemljište u okolnim naseljima koristi i za različite poljoprivredne aktivnosti, pa prisustvo povećanih koncentracija teških metala otvara pitanje njihovog mogućeg ulaska u lanac ishrane.
Stručnjaci uključeni u projekat zbog toga upozoravaju na potrebu opreza i daljih analiza prije donošenja zaključaka o sigurnosti korištenja pojedinih parcela.
Jedna lokacija pokazala da sanacija može dati rezultat
Istraživanje je, međutim, donijelo i pozitivan nalaz.
Na jednoj od lokacija prethodno je provedena fitoremedijacija, odnosno proces u kojem se određene biljke koriste za uklanjanje, zadržavanje ili smanjenje koncentracija zagađujućih materija u zemljištu.
Na toj parceli bila je zasađena djetelina.
Rezultati su pokazali da su koncentracije svih analiziranih teških metala bile ispod propisanih graničnih vrijednosti.
Irena Jonjić, stručna spoljna saradnica Eko foruma, upravo je taj rezultat izdvojila kao primjer da određene metode sanacije mogu imati pozitivan efekat.
To bi moglo biti važno za buduće planiranje sanacije drugih kontaminiranih površina, ali će za ozbiljnije zaključke biti potrebno znatno šire i dugotrajnije praćenje.
Šta je ostalo nakon industrije?
Projektom EcoTrace pokušava se odgovoriti upravo na to pitanje.
Eko forum navodi da je cilj projekta da se utvrdi da li se zemljište nakon prestanka metalurške proizvodnje počinje prirodno oporavljati ili postoje trajna žarišta koja će zahtijevati aktivnu sanaciju. Projekat je predviđen i kao osnova za buduće preporuke o korištenju zemljišta.
Koordinator projekta Daut Bajramović naglasio je da je metodologija omogućila poređenje rezultata sa ranijim mjerenjima na istim ili uporedivim mikro-lokacijama.
To je važno jer jednokratno mjerenje može pokazati trenutno stanje, ali tek višegodišnje praćenje može odgovoriti na pitanje da li se koncentracije teških metala zaista smanjuju ili se zagađenje samo mijenja po strukturi i rasporedu.
Eko forum je na osnovu rezultata pripremio preporuke za stanovništvo i nadležne institucije. One bi trebalo da budu predstavljene stanovnicima mjesnih zajednica obuhvaćenih istraživanjem.
Za Zenicu tako ostaje otvoreno jedno od najvažnijih pitanja nakon gašenja integralne proizvodnje: koliko će decenijama industrijski opterećenom zemljištu trebati da se oporavi – i na kojim lokacijama će biti potrebna ozbiljna sanacija?
Jer, kako pokazuju najnoviji nalazi, gašenje dimnjaka ne znači automatski i kraj zagađenja tla.