U Skupštinu BPK-Goražde ulazi čak 15 stranaka i dva kandidata sa manje od 200 glasova, je li izborni census u BiH prenizak?

Izborni cenzus dići na pet ili sedam odsto

Povjerenje koje je 183 birača dalo Daliborki Milović iz Goražda biće dovoljno da i naredne četiri godine bude u Skupštini BPK-Goražde, a s obzirom da dolazi iz reda srpskog naroda njoj je zagarantovano i mjesto delegatkinje u Domu Naroda FBiH.

Sa samo 325 glasova stranka “Glas Naroda”, čija je kandidatkinja Milović, prešla je census i postaje parlamentarna.

Četiri glasa više od Milović osvojio je i njen budući kolega iz skupštinskih klupa Muhamed Ramović iz koalicije NES-PDA – Za evropsku BiH, koja je ukupno osvojila manje od 400 glasova.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Za 25 poslaničkih mjesta borilo se 19 stranaka i koalicija, a bez bar jednog poslanika ostale su samo četiri stranke: Bosanskohercegovački demokrati – Džebrail Bajramović, Naša stranka, BH zeleni i Mladi i razvoj.

S obzirom na to da je CIK-u ostalo da prebroji još nešto više od 11% glasova, a nekoliko stranaka samo 20-ak glasova dijeli od cenzusa, možda konačan broj parlamentarnih partija nije konačan.

Male stranke kojima je dovoljno tek nekoliko stotina glasova da pređu census otvaraju temu neophodnosti podizanja izbornog cenzusa.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu kaže da je u BiH pogrešno postavljen concept zarobljene države jer je baziran na tezi da velike stranke imaju vlasništvo nad državom.

“Ono što se u BiH dešavalo, to smo vidjeli na nivou entireta da su vrlo često ljudi koji su imali jednu ruku koja je bila presudna za formiranje vlasti, dobijali disproporcionalno veliku moć,  apsolutno zlopotrebljavali i iskorištavali te institucije”, kaže Turčalo.

Takvi scenariji mogli bi biti spriječeni podizanjem izbornog praga.

“Na 7%, eventualno na 5%. Tako bi se spriječila situacija koju ćemo imati i ove godine poput Goražda gdje je 15 stranaka parlamentarno.  Ne postoji način da upravljate takvim kantonom”, smatra Turčalo.

15 političkih subjekata pokazatelj duboko razdrobljenog političkog sistema

Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) smatra da ulazak 15 stranaka u kantonalnu skupštinu ne možemo posmatrati kao pluralizam nego prije svega pokazatelj duboko razdrobljenog političkog sistema.

Kada veliki broj stranaka dobija mandate sa relativno malim brojem glasova, formiranje stabilne i odgovorne vlasti postaje znatno teže, dodaje.

“Zato je pitanje izbornog cenzusa potpuno legitimno. Povećanje cenzusa na pet ili sedam posto moglo bi smanjiti političku fragmentaciju, ali bi istovremeno moglo suziti prostor za predstavljanje manjih političkih grupa i interesa. Zbog toga je potrebno pronaći ravnotežu između reprezentativnosti i funkcionalnosti institucija”, kaže sagovornik Buke.

Ocjenjuje da suštinski problem nije samo u visini census.

“Problem je u sistemu koji je toliko razdrobljen da nekoliko stotina glasova može pojedincu ili maloj stranci dati nesrazmjerno veliku političku moć. Kada se tome pridruži problem političke kulture, otvara se prostor za preletače, trgovinu mandatima, političku trgovinu i stalne promjene vlasti. To više nije samo pitanje političke konkurencije, već postaje pitanje funkcioniranja institucija”, dodaje Bećirović.

Kaže kako moramo biti potpuno otvoreni: tamo gdje postoje ozbiljni problemi kriminala i korupcije, možete očekivati gotovo sve. U takvom ambijentu politički mandat može postati roba, a javni interes biti potisnut privatnim, stranačkim ili finansijskim interesima.

“Kada novac i interes postanu važniji od političkog programa i odgovornosti prema biračima, izborni sistem prestaje biti samo pitanje procedure i postaje pitanje kvaliteta demokratije. Zato nije dovoljno samo podići izborni cenzus. Potrebno je istovremeno urediti finansiranje političkih stranaka, učiniti tokove novca potpuno transparentnim, ojačati odgovornost izabranih predstavnika, onemogućiti trgovinu mandatima i osigurati djelotvoran civilni nadzor nad radom vlasti”, smatra Bećirović.

U skupštinu sa samo 83 glasa

Zanimljiva je situacija i na sjeveru BiH gdje će u skupštinu Posavskog kantona HDZ-ova Svetlana Kamenjaš koja je osvojila tek 83 glasa. Budući da dolazi iz reda Srba i ona će, baš kao i Milović, još jedan mandat provesti i u Domu naroda FBiH.

Njena stranka, pak, osvojila je skoro 60% glasova.

Iako je sa 171 glasom daleko ispod unutastranačkog cenzusa, Ružici Penić iz Kantona 10 (HDZ1990) visoko drugo mjesto na listi omogućiće ulazak u kantonalnu skupštinu.

Njena stranka osvojila je četiri mandata, ali je prag od 20% glasova unutar liste osvojio tek nosilac liste Nediljko Rimac.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije