Domovi zdravlja širom Republike Srpske suočavaju se sa sve težom finansijskom situacijom, a nagomilani dugovi i problemi sa uplatom poreza i doprinosa na plate zaposlenih sve više ugrožavaju normalno funkcionisanje zdravstvenih ustanova.
Direktori zdravstvenih ustanova, stručnjaci i opozicioni poslanici upozoravaju da problem više nije moguće rješavati pojedinačnim intervencijama, već da je potrebna temeljna reforma zdravstvenog sistema, prenosi BN
Posebno zabrinjava činjenica da pojedini domovi zdravlja ne uspijevaju redovno izmirivati obaveze prema zaposlenima i državi.
Domovi zdravlja nemaju novca ni za osnovne obaveze
Direktorica Doma zdravlja Šamac Lepa Trivić upozorila je da je nemogućnost isplate bruto plata jedan od najozbiljnijih problema sa kojima se zdravstvene ustanove trenutno suočavaju.
Ona je apelovala na nadležno ministarstvo da hitno reaguje, upozoravajući da nemogućnost uplate doprinosa ne predstavlja samo finansijski problem već šalje ozbiljno lošu poruku javnosti.
Posljedice bi mogle biti mnogo šire.
Ukoliko se finansijska blokada nastavi, domovi zdravlja mogli bi imati sve veće probleme sa izmirivanjem obaveza prema dobavljačima, nabavkom lijekova i medicinskog materijala, obnovom opreme i obezbjeđivanjem osnovnih uslova za rad.
Drugim riječima, finansijski problemi mogli bi se direktno pretvoriti u problem dostupnosti zdravstvene zaštite građanima.
Opozicija: 55 domova zdravlja ne može izdržati nova povećanja plata
Narodni poslanik Ognjen Bodiroga odgovornost za ovakvo stanje prebacuje na Vladu Republike Srpske i Ministarstvo finansija.
On tvrdi da se čak 55 domova zdravlja nalazi u ozbiljnim finansijskim problemima i upozorava da zdravstvene ustanove neće moći same podnijeti najavljeno novo povećanje plata od pet odsto.
Prema njegovim tvrdnjama, dodatni problem predstavlja nedostatak novca u Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, koji bi trebalo da obezbijedi sredstva za opštinske domove zdravlja.
Ako se postojeći problemi ne riješe prije novih finansijskih obaveza, domovi zdravlja mogli bi se naći u još težoj situaciji.
Bivši ministar: Kreditima se problem samo odgađa
Bivši ministar zdravlja Slobodan Stanić smatra da se zdravstveni sistem već godinama pokušava održavati parcijalnim rješenjima.
Jednokratne finansijske intervencije i nova kreditna zaduženja, prema njegovoj ocjeni, ne mogu riješiti problem koji je postao sistemski.
Stanić upozorava da je neophodna reforma koja bi trebalo da počne od samog Ministarstva zdravlja i obuhvati način finansiranja, organizaciju zdravstvenih ustanova i upravljanje troškovima.
Poseban problem vidi u prelasku na trezorsko poslovanje, koji, kako navodi, nije adekvatno pratio nove rashode nastale povećanjem plata i zdravstvenog dodatka.
Dodatni udar na manje razvijene sredine predstavlja i ukidanje ranijih stimulacija za nerazvijene opštine.
Šta ako domovi zdravlja više ne mogu da funkcionišu?
Problem sa domovima zdravlja nije samo pitanje njihovih bilansa.
Ako zdravstvene ustanove nemaju dovoljno novca za plate, doprinose, dobavljače, opremu i materijal, posljedice na kraju osjećaju građani.
Posebno su ugrožene manje i nerazvijene lokalne zajednice, gdje je dom zdravlja često jedina dostupna zdravstvena ustanova stanovništvu.
Zbog toga bi nastavak gomilanja dugova mogao otvoriti mnogo ozbiljnije pitanje – kako će primarna zdravstvena zaštita funkcionisati ako ustanove više ne budu u stanju da podmiruju osnovne obaveze.
„Bez sistemske reforme prijeti kolaps“
Sve veći broj upozorenja iz zdravstvenog sektora ukazuje na isti problem – finansijske rupe više se ne mogu trajno zatvarati jednokratnim pomoćima, povećanjem plata ili novim kreditima.
Potrebna je reforma cijelog sistema, od načina finansiranja i upravljanja zdravstvenim ustanovama do odnosa između Fonda zdravstvenog osiguranja, lokalnih zajednica i domova zdravlja.
U suprotnom, Republika Srpska mogla bi se suočiti sa situacijom u kojoj će novca biti sve manje, dugovi sve veći, a pritisak na zdravstvene radnike i pacijente sve ozbiljniji.
Ako se hitno ne pronađe održivo rješenje, kriza domova zdravlja mogla bi prerasti u krizu kompletne primarne zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj.