U stvarnosti, međutim, Hrvati ne samo da ne čitaju Thomasa Manna, već ne čitaju uopće. Dok tri četvrtine Nijemaca, recimo, u prosjeku čita jednu knjigu mjesečno, prema jednom nedavnom sličnom istraživanju više od polovice Hrvata u godinu i pol dana nije pročitalo nijednu jedinu knjigu!
Rijetko se koja igračka može pohvaliti ovako impresivnom autobiografijom već u trinaestoj godini (proizvodnje) prodanim primjercima svog plastičnog tijela mogla je četiri puta okružiti Zemaljsku kuglu, u 140 zemalja diljem svijeta dvije Barbie lutke se prodaju svake sekunde, a prosječna američka djevojčica ih ima deset. Ona je (uključujući i ostale aktere njezinog svijeta) postmoderna muza mnogim umjetnicima bilo da je slave ili parodiraju, a jednom je prilikom čak obukla i istarsku narodnu nošnju.
“Sposobnost prihvatanja razlika u drugima je sposobnost da prihvatimo naše sopstvene razlike i živimo u miru sa sobom. Tek kada prestanemo da potiskujemo one delove društva koje smo označili kao 'drugačije od nas', mi ćemo postati celina i zdravo društvo“, samo je dio izvanrednog govora Merav Michaeli, izraelske novinarke i aktivistice za ljudska prava koja je ove godine izabrana u izraelski parlament. Efektni govor koji je u dobrom dijelu primjenjiv i na brojne druge države, pogotovo ove na Balkanu, izrekla je upravo u Knesetu i svesrdno ga preporučujemo.
Lako je biti staromodan u današnjem svetu, u kojem se tehnološke promene odigravaju izuzetnom brzinom i bez ikakve milosti. Ovo je vreme brze razmene elektronskih informacija i opsednutosti navodnom demokratijom virtuelnog svemira. Ali, ponekad ipak ne treba žuriti. Rukopis je, kako je neko već primetio, bio jedna od onih stvari koje su nas pravile jedinstvenim, drugačijim od ostalih,jer svako piše na svoj neponovljiv način.
Hteo bih, ovom prilikom, da shvatim kako to da toliko ljudi, toliko sela i gradova, toliko nacija podnosi katkad jednog jedinog tiranina, koji ima samo onu moć koju mu oni daju...
Sram je epidemija našeg društva. Kako bismo se izvukli iz njega, pronašli svoj put natrag jedni drugima, moramo razumijeti kako on utječe na nas i kako utječe na način na koji odgajamo djecu, način na koji radimo, način na koji gledamo jedni druge. Vrlo brzo, imamo Mahalikovo istraživanje na Sveučilištu u Bostonu. Pitao je što ženama treba da bi se prilagodile ženskim normama? Glavni odgovori u ovoj zemlji: draga, mršava, skromna i trošenje svih sredstava na izgled. Kad je pitao za muškarce, što muškarci u ovoj zemlji trebaju kako bi se prilagodili muškim normama, odgovori su bili: uvijek pokazati emocionalnu kontrolu, rad je na prvom mjestu, podizati status i biti nasilan.