Ekonomistu Faruka
Hadžića je vijest da je ukupan broj birača upisanih u izvode iz Centralnog
biračkog spiska za Opše izbore 2022. godine, sa stanjem na dan 18.08.2022.
godine u 24.00 sata, 3.368.666 ili ili 13.237 više nego što ih je bilo na
izborima 2018. godine, prilično iznenadila, jer je i bez urađene analize
zaključio da nema ni teorijske šanse da toliko osoba danas, prvo živi u Bosni i
Hercegovini, a drugo da ima pravo glasa.
Zbog toga je uradio
analizu i pokušao doći do podatka koliko zaista građana ima pravo glasa i
koliko je osoba viška na biračkom spisku. Ovi podaci su, naglasio je vrlo
bitni, jer se kroz tu razliku stvara ogroman prostor za manipulacije i moguće
lažiranje biračke volje u Bosni i Hercegovini.
Analizu možete
pročitati na OVOM linku, a Hadžić zaključak je: “Za ove izbore, objavljeno je da pravo glasa
ima rekordnih 3.368.666 osoba. U 2022. godini ipak, broj stanovnika će na kraju
biti oko 3.417.759, gdje je broj mladih bez prava glasa 562.602, a onih sa
pravom glasa 2.855.157. Razlika za ove izbore je rekordna i iznosi 513.509!
Dakle, kada uključite i broj osoba koje glasaju iz inostranstva, opet je
razlika preko 450.000 osoba koje imaju pravo glasa prema biračkom spisku i
osoba kojih ima zaista u Bosni i Hercegovini. Ovaj broj upravo otvara nekoliko
novih pitanja i mogućnosti za manipulacije”.
Kako je moguće da
imamo ovoliki “višak” glasača?
Problem sa mogućim velikim brojem „viška glasača” je problem
koji se u BiH kroz godine samo kalemi kaže za BUKU Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava. Više je razloga za to, navodi, od neažurnosti spiskova usljed redovnih
okolnosti i „ljudskog faktora” pa do grešaka koje se jednostavno dešavaju.
Međutim, smatra da je glavni i osnovi razlog to što partije,
vlast i institucije uopšte i ne žele da se upuste u tu problematiku, nađu
rješenje da se spiskovi tačno popune i da izbori u tom pogledu budu čisti.
“Svi vole da plivaju u dosadašnjem stanju, ne želeći da
započinju proces koji je ogroman i koji na kraju mnogim političkim opcijama
može da nanese veliku štetu usljed gubitka željenih glasova na izborima. A da
ne pričam o pravnoj odgovornosti i posljedicama koje mogu da proizađu iz tog
procesa”, naglašava Lučka napominjući da je mišljenja da kada bi se istražila
ova tema veliko pitanje, koje bi dalo i odgovor na to odakle toliki broj
glasača, bilo bi- ko je imao najviše koristi od te priče.
“Međutim, bojim se da su oni koji su imali korist nalaze na
svim stranama političkog spektra i da je to zamršena šema zavezana u čvor kome
je potreban mač Aleksandra Makedonskog da ga raspetlja”, jasan je Lučka.