On kaže da ove sankcije neće direktno pogoditi Republiku
Srpsku ili njene građane već je usmjerena prema pojedincima, ali sigurno da će
uzdrmati finansijsku osnovicu i moč ljudi u okruženju Dodika i Cvijanović.
Anđelić navodi da na prvi pogled ove sankcije mogu
izgledati kao simbolički čin.
“Međutim, ako sagledamo to malo bolje to može
značiti da svako ko je povezan sa jednim od to dvoje vodećih političara u RS i
BiH će razmisliti dobro da li će ući u neke poslovne ili neke druge aranžmane
sa tim ličnostima. To konsekventno znači da će firme koje mogu imati neki
poslovni odnos sa kompanijama iz Velike Britanije neće više imati odnos sa
ljudima koji imaju bliske kontakte sa ovo dvoje političara. To odmah podriva
osnovicu poslovanja svakoga ko je povezan sa njima, a samim ti će se pokušati umanjiti
njihova politička moć”, rekao je Anđelić za BUKU.
Na pitanje koliko ove sankcije su posljedica rata u
Ukrajini i odnosa Dodika sa Vladimirom Putinom kaže da svako ko je imalo neke
kontakte sa predsjednikom Rusije i tamošnjim zvaničnicima je pod lupom zapada i
njihovih obavještajnih službi.
“To se dešava čak i na nižem, zabavnom nivou da
zapadne zvijezde koje su učestalo posjećivale Moskvu sada sve sa izuzetkom
Stivena Sigala se na neki način distanciraju. To se otprilike očekuje in a političkom
nivou od političara koji su bili u sličnom odnosu”, kaže Anđelić.
On navodi da u BiH nema uslova za pogoršanje bezbjednosne
situacije kao što je to bilo devedesetih, ali da predstavnici EU i ostali
međunarodni zvaničnici poučeni iskustvima iz tog perioda sada pokušavaju na
vrijeme reagovati i onemogućiti bilo kakvo stvaranje nestabilnosti.
“Ovdje država fnkcioniše, kakava god da je.
Nestašica nema, porez se redovno plaća, nema nasilnog provaljivanja u tuđu
imovinu. Potom, ne postoje incidentne situacije na etničkim osnovama i stoga bih
optimistično gledao na ova dešavanja što se tiče bezbjednosnog stanja u BiH”,
kaže naš sagovornik.
Anđelić kaže da politika uvođenja sankcija gleda na
dugi rok i ove sankcije imaju za cilj promjenu političke klime i stvaranje
uslova za promjenu vlasti.
“Ipak, u prošlosti uvijek su se u ovakvim
situacijama, ne samo što se tiče srpske etnije je dolazilo do homogenizacije.
Dobrom retorikom, izbornom taktikom ti nacionalistički strojevi su osiguravali
svoj reizbor.”
On navodi da je BiH u ozbiljnoj krizi od ljeta
prošle godine i da dio te krize predstavlja i nova osoba na čelu OHR-a
Kristijan Šmit koju Milorad Dodik ne priznaje kao takvu.
Zbog toga postoje i ozbiljni problemi kako se on
može nametnuti u toj ulozi.
“Tu postoje i problem unutar Vijeća za
implementaciju mira. U svemu tome dolazimo do momenta u kojem će se morati
presjeći ili ovako ili onako. Mislim da domaći predstavnici moraju doći do
dogovora i kompromisa. Taj novi dogovor mora da oslikava da je svako jednak u BiH.
Visoki predstavnik može imati ulogu da to pospješi”, kaže Anđelić.
On se osvrnuo i na reakciju Milorada Dodika nakon
što je saznao za sankcije Velike Britanije.
“Mislim da će Milorad Dodik ući u udžbenike
diplomatije i da će se studirati kako ne treba, šta je pogrešno, kao jedan
primjer koji ne priliči ni u običnoj komunikaciji. Ovo je jedan drušveni slučaj
koji je teško uporediv bilo gdje u svijetu. Ne pada mi na pamet niko takav.
Očito je ova odluka pogodila njega i ne bi tako reagovao da mu je zaista
svejedno i reakcija bi bila drugačija. Vrlo je ozbilja stvorena situacija i
pitanje je kako reagovati osim verbalno i neprilično”, rekao je Anđelić i dodao
da se nakon proširenja američkih sankcija više se ne može govoriti o etničkoj
isključivosti političara na koje se cilja, te smatra da će i Britanci, kao in
eke zemlje EU potencijalno uvesti sankcije pojedincima u BiH.
Pogledajte cijeli razgovor: