Interesovanje investitora za izgradnju solarnih i vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini poprimilo je razmjere nezapamćenog investicionog buma. Prema podacima iz registra zahtjeva za priključenje, kapacitet prijavljenih projekata u različitim fazama razvoja dostigao je čak 18.100 megavata (MW).
To je približno 3,3 puta više od ukupne instalisane snage svih postojećih termoelektrana, hidroelektrana i drugih proizvodnih objekata u zemlji, koji su prema podacima Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) na kraju 2025. godine imali zbirnu snagu od 5.547,42 MW.
Međutim, iza optimističnih planova o stotinama miliona maraka novih ulaganja krije se ozbiljan strateški problem: postojeća prenosna mreža u BiH nema tehnički kapacitet da primi toliki priliv nove energije bez rizika od totalnog sloma.
NOSBiH: Rizik od zagušenja vodova i raspada sistema
Na alarmantne izazove direktno je ukazao Nezavisni operator sistema u BiH (NOSBiH) u svom novom Indikativnom planu razvoja proizvodnje za period 2027–2036. godine.
U dokumentu se jasno precizira da nekontrolisana i ubrzana integracija obnovljivih izvora, bez adekvatnog jačanja mrežne infrastrukture, može izazvati havarije na mreži:
„Priključivanje novih kapaciteta moglo bi potencijalno dovesti do zagušenja u prenosnoj mreži, potencijalnih raspada sistema, kao i znatnog usložnjavanja upravljanja prenosnim sistemom BiH”, upozoravaju stručnjaci NOSBiH.
Dodatan problem leži u činjenici da se uporedo smanjuje kvalitet pomoćnih usluga koje domaće elektrane pružaju sistemu radi balansiranja proizvodnje i potrošnje, što je preduslov za održavanje stabilne frekvencije i napona u mreži.
Solari dominiraju zahtjevima
Struktura podnesenih zahtjeva u registru „Elektroprenosa BiH” pokazuje jasnu prevagu solarnih panela nad vjetrogeneratorima:
- Solarne elektrane: Prijavljeni projekti ukupne instalisane snage od oko 13.500 MW;
- Vjetroelektrane: Projekti u razvoju snage približno 4.600 MW.
Iz energetskog sektora napominju da sam upis u registar ne garantuje izgradnju svih postrojenja, jer je riječ o planovima različitog nivoa pripremljenosti. Ipak, činjenica je da interesovanje investitora nije posustalo čak ni uprkos padu veleprodajnih cijena struje na evropskim berzama tokom vršnih sunčanih sati.
Baterijska skladišta: Spas za mrežu dok kasne dalekovodi
Kao glavno prelazno rješenje do realizacije velikih kapitalnih investicija u dalekovodnu i trafostaničnu infrastrukturu, NOSBiH predlaže uvođenje baterijskih sistema za skladištenje električne energije (BESS).
Baterije omogućavaju:
- Upijanje viškova: Akumuliranje energije u periodima dana kada je proizvodnja solara na vrhuncu i cijena najniža;
- Pražnjenje u špicu: Vraćanje sačuvane struje u mrežu kada solarna proizvodnja naglo opadne, a potrošnja poraste;
- Sistemsku stabilnost: Pružanje brzih pomoćnih usluga za regulaciju frekvencije bez opterećenja klasičnih elektrana.
Pravni preduslovi za ovaj korak već su postavljeni. Krajem 2025. godine usvojene su izmjene Mrežnog kodeksa i tržišnih pravila, čime je kreiran zakonski okvir za priključenje prvih baterijskih skladišta na prenosnu mrežu BiH.
Ipak, sudbina zelene energetske tranzicije u zemlji neće zavisiti od želja investitora da podignu panele, već od brzine i sposobnosti javnih preduzeća da modernizuju mrežu prije nego što preopterećeni sistem doživi kolaps.