Na početku razgovora, Schmidt je pojasnio zbog čega je jučer nametnuo
tehničke izmjene Izbornog zakona, ali je odgovorio i na pitanje da li
je to bio njegov prijedlog i je li podlegao pritisku?
“To je bila osnova za raspravu. Ja to nisam odlučio. Moja
odluka je kada stavim svoj potpis na nešto. To još nisam učinio. Postoje
dvije teme o kojima želim nešto reći. Mi imamo dramatičnu situaciju u
Federaciji Bosne i Hercegovine. Tamo imate vladu, predsjednika i
potpredsjednika. Nijedan uopće nije izabran u posljednje četiri godine
jer je izbor blokiran. Tu je još uvijek stari predsjednik koji je
izabran 2014. godine.
Postoji Ustavni sud u Federaciji. Koliko ima sudaca? Devet.
Koliko ih je imenovano? Pet. Zašto je to tako? To je zato jer onaj ko je
prelazni predsjednik (entiteta FBiH – op.red.) ili vršitelj dužnosti ne
proslijeđuje prijedloge za imenovanje sudaca Parlamentu iako ima jako
dobrih kandidata. To znači da u pravom smislu te riječi postoji zastoj u
provođenju prava iz političkih taktičkih razloga”.
Dalje je naveo da tu odluku nije donio jer je želio dati prostora
političkim strankama da se dogovore te da je razuman za to period do
održavanja Općih izbora u oktobru.
Poručio je da ipak nije zaboravio na njegove izvršne ovlasti od kojih nije odustao već ih samo ovaj put nije koristio.
“Uslovljavao sam to i nadam se još jednom da svoje ovlasti ni
u jednom trenutku neću morati koristiti. Nadam se, i s obzirom na
izbore, da svi žele pokazati da nešto mogu. I zato nisam potpuno bez
očekivanja i bez nade.
Kada je riječ o drugoj temi (promjenama Izbornog zakona – op. red.), tu imamo veoma komplikovanu pravnu situaciju.
Imamo delegate koji se biraju u takozvani Dom naroda, koji
trebaju odlučivati da li su ovim ili onim zakonom povrijeđeni
nacionalni interesi Srba ili Bošnjaka ili Hrvata, a koji također moraju
biti izabrani. Tamo gdje su, naprimjer, Hrvati ili Bošnjaci, vladaju
ogromne tenzije.
U gradu Goraždu od 25.000 stanovnika, živi 24 Hrvata. Inače,
ni prije rata ih nije bilo puno više. A onda imate kanton Mostar
(Hercegovačko-neretvanski – op. red.) gdje živi 120.000 Hrvata. I oni
šalju tri delegata, a Goražde jednog. I tu se postavlja pitanje jer je
sud rekao da to ne može u potpunosti biti tako. A Parlament nažalost
odluku o tome nije donio.
To pitanje je bilo pogrešno komunicirano. I zbog toga sam
rekao, da mislim da je pametno, da ne želimo to provoditi, već da se
mora razgovarati s ljudima od kojih su neki stekli dojam ili su mislili
da se samo “nagrađuju” oni koji žive na području s mnogo etničkih
sunarodnjaka odnosno Hrvati s Hrvatima. Nije se uopće radilo o tome.
Ni u kojem slučaju ne želim ovdje probuditi dojam da se želi
podijeliti Bosnu i Hercegovinu na različite etničke regije. Ne, zaboga,
ja sam tu upravo da to spriječim i da održim takozvani teritorijalni
integritet.
I zato mi je nevjerovatno važno da ljudi, uključujući i onih
24 u Goraždu, znaju da su zastupljeni. Ali naravno da se negdje mora
napraviti ravnoteža. O tome se mora razgovarati. Činilo mi se da je
rasprava, koja se ovdje vodila, bez obzira od koga je podstaknuta,
vođena pogrešno.Građani imaju pravo izjasniti se, ali meni se to učinilo
malo prekomplikovano i zato sam to sada stavio na čekanje”.
Upitan je šta konkretno misli o cenzusu (pragu) od tri posto?
“Ne mislim da je to u toj formi primjenjivo. Zbog toga se
mora ići drugim putevima, kako bi s jedne strane imali proporcionalnost,
a s druge strane, da građani to mogu razumjeti i podržati.
Dakle, uzimam sebi vremena da razgovaram o tome. Nažalost,
razgovori o Izbornom procesu posljednjih godina, moram reći decenija, su
uvijek bili neuspješni. Ja također ne želim mijenjati važeći Izborni
zakon, ali moja namjera je pronaći pravi način za rješavanje tih raznih
manjih problema, ako mogu tako reći. I tu se mogu osloniti na moje
mogućnosti koje mi daju tzv. bonske ovlasti ako baš ne ide nikako
drugačije”.
Kompletan intervju pročitajte OVDJE.