Građani Islanda danas izlaze na referendum na kojem će odlučiti da li žele ponovo pokrenuti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji, nakon što su geopolitičke promjene i pritisci u arktičkom regionu ovo pitanje ponovo stavili u fokus političke javnosti.
Izjašnjavanje građana najavila je proevropska koaliciona vlada predvođena socijaldemokratima, koja je preuzela vlast nakon izbora 2024. godine.
Island je zvanični zahtjev za članstvo u EU podnio još 2009. godine, u jeku teške finansijske krize koja je potresla zemlju. Međutim, pristupni proces obustavljen je 2013. godine odlukom tadašnje desničarske i euroskeptične vlade, pri čemu je pitanje očuvanja nacionalnih ribolovnih resursa bilo jedna od glavnih tačaka sporenja s Briselom.
Ova nordijska država s oko 400.000 stanovnika i članica NATO-a sada se suočava sa sve većom potrebom za jačanjem bezbjednosnih i ekonomskih veza s ostatkom Evrope. Promjeni raspoloženja doprinijela su preispitivanja američke posvećenosti evropskoj bezbjednosti, jačanje geopolitičkog rivalstva na Arktiku, kao i političke tenzije u vezi sa statusom susjednog Grenlanda.
Rejkjavik već godinama blisko sarađuje s EU kroz članstvo u Evropskom ekonomskom prostoru (EEA) i Šengenskoj zoni. Ipak, ishod referenduma ostaje neizvjestan jer istraživanja javnog mnjenja ukazuju na duboku podijeljenost birača.
Ključno pitanje za mnoge Islanđane i dalje ostaje ribarstvo — industrija koja čini stub domaće ekonomije i nad kojom zemlja želi zadržati potpunu kontrolu. Ukoliko građani izglasaju nastavak pregovora, Island očekuje proces usklađivanja zakonodavstva s pravnom tekovinom Evropske unije.