Britanski meteorološki zavod Met Office upozorio je da bi El Niño, koji se trenutno razvija na Tihom okeanu, mogao postati jedan od najsnažnijih zabilježenih događaja ovog prirodnog klimatskog fenomena.
El Niño je snažan prirodni klimatski obrazac koji podiže globalne temperature i može povećati rizik od ekstremnih vremenskih prilika širom svijeta.
Dodatno zabrinjava činjenica da se ovaj prirodni fenomen odvija u uslovima već zagrijane planete. Zbog uticaja klimatskih promjena koje je izazvao čovjek, Met Office procjenjuje da je vrlo vjerovatno da će 2027. godina postati najtoplija godina otkako postoje instrumentalna mjerenja.
„Moramo jasno reći da je ovo događaj bez presedana“, izjavio je profesor Adam Scaife, šef dugoročnih prognoza u Met Officeu. „U našim prognozama nikada nisam vidio ovako intenzivan signal El Niña.“
Šta je El Niño?
El Niño je prirodni klimatski obrazac koji se javlja otprilike svake dvije do sedam godina i obično traje oko godinu dana.
Tokom ovog fenomena pasati – vjetrovi koji uobičajeno duvaju s istoka prema zapadu preko Tihog okeana – mogu oslabiti ili čak promijeniti smjer. Zbog toga se velika količina tople površinske vode pomjera prema istočnom dijelu okeana.
Toplota se potom oslobađa iz okeana u atmosferu, što utiče na globalnu temperaturu i mijenja obrasce padavina širom svijeta.
El Niño se proglašava kada je temperatura površine mora u ključnom dijelu tropskog Pacifika najmanje 0,5 stepeni Celzijusa iznad prosjeka. Prema trenutnim mjerenjima, temperature su već više od 2 °C iznad normale.
Prema najnovijim prognozama Met Officea, odstupanje bi kasnije ove godine moglo premašiti 3 °C, kako se El Niño bude približavao vrhuncu. Ukoliko se to dogodi, bio bi to najjači događaj u istoriji instrumentalnih mjerenja koja sežu do 1950. godine, a vjerovatno i jedan od najjačih od 19. vijeka.
Dodatno gorivo za ovaj fenomen nalazi se u dubljim slojevima okeana. Na pojedinim mjestima, na dubini od oko 100 metara, temperatura vode je čak 8 °C viša od prosjeka. Taj ogromni rezervoar tople vode može dodatno održavati i pojačavati El Niño.
„Pred nama je još mnogo mjeseci razvoja ovog fenomena i to je jedan od razloga zbog kojih smo sve sigurniji da će ovo biti rekordan događaj“, rekao je dr Zeke Hausfather, klimatolog iz američke istraživačke organizacije Berkeley Earth.
Neke druge klimatske grupe predviđaju još snažniji scenario, sa temperaturama koje bi mogle biti čak 4 °C iznad prosjeka. Ako bi se takva prognoza ostvarila, Hausfather smatra da nije nemoguće da bi ovaj El Niño mogao biti najsnažniji u posljednjih 500 ili čak 1.000 godina. Ipak, za tako daleku prošlost ne postoje dovoljno pouzdani podaci da bi se takav zaključak mogao potvrditi sa sigurnošću.
Uticaj na vrijeme širom svijeta
Promjene u rasporedu toplote preko okeana i pomjeranje atmosferskih strujanja mogu imati velike posljedice na vremenske prilike širom svijeta.
Ne postoje dva potpuno ista El Niña, pa njegovi efekti mogu značajno varirati. Ipak, postoje brojni dokazi o promjenama koje se već osjećaju.
Tokom godina El Niña, jugozapadni monsun u južnoj Aziji često donosi manje padavina. U 2026. godini količina padavina zasad je znatno ispod prosjeka.
Promjene u vjetrovima iznad Kariba i tropskog Atlantika mogu uticati i na aktivnost uragana. U dosadašnjem dijelu sezone zabilježene su samo tri imenovane oluje.
U područjima uz tropski Pacifik posljedice mogu biti posebno ozbiljne. Australiji prijete veći rizik od suša i šumskih požara, dok Peru, Ekvador i jug Sjedinjenih Američkih Država mogu biti izloženi povećanom riziku od poplava.
El Niño, međutim, nije bio glavni uzrok rekordnih toplotnih talasa koji su obilježili ovo ljeto. Njegov uticaj mogao bi biti izraženiji tokom jeseni i početkom zime.
U sjeverozapadnoj Evropi, uključujući Veliku Britaniju, mogao bi povećati vjerovatnoću vlažnijeg i olujnijeg vremena. Istovremeno, krajem zime može povećati i mogućnost hladnijih vremenskih perioda, iako je veza između El Niña i takvih pojava relativno slaba.
Zašto bi 2027. mogla biti najtoplija godina?
Tokom El Niña okean oslobađa ogromne količine toplote u atmosferu. Zbog toga se globalna prosječna temperatura obično dodatno povećava, naročito tokom kalendarske godine koja slijedi nakon zimskog vrhunca fenomena.
Klimatolog Met Officea dr Nick Dunstone zato smatra da je vrlo vjerovatno da će 2027. godina oboriti temperaturni rekord i preuzeti od 2024. godine titulu najtoplije godine u istoriji mjerenja.
To pokazuje koliko se prirodna klimatska kolebanja i dugoročno zagrijavanje planete međusobno nadovezuju. El Niño sam po sebi nije posljedica klimatskih promjena, ali se njegovi efekti odvijaju na planeti koja je danas znatno toplija nego prije nekoliko decenija.
Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja uticaj na proizvodnju hrane. Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) upozorila je da bi snažan El Niño mogao ugroziti desetine miliona ljudi u zemljama koje su već posebno ranjive i suočene s rizikom od ozbiljne nesigurnosti u snabdijevanju hranom.
Ako se najcrnje prognoze ostvare, naredni mjeseci mogli bi pokazati koliko jedan prirodni klimatski fenomen, u kombinaciji sa već zagrijanom planetom, može snažno uticati na vremenske prilike, poljoprivredu i živote ljudi širom svijeta.