ZAGREB USPORIO ZAVRŠNICU PREGOVORA: Crna Gora želi u EU do 2028, ali Hrvatska traži rješenja za otvorena pitanja

Crna Gora je u završnoj fazi pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, ali neriješena pitanja sa Hrvatskom i dalje otežavaju zatvaranje pojedinih poglavlja. Zagreb insistira na rješavanju niza sporova, od pitanja bivših logoraša i nestalih do granice na moru i školskog broda „Jadran“.

Crna Gora želi da završi pristupne pregovore sa Evropskom unijom do kraja 2026. godine i postane članica Unije 2028. godine. Međutim, završnicu procesa usporavaju otvorena pitanja sa Hrvatskom, koja je zadržala protivljenje zatvaranju pojedinih pregovaračkih poglavlja.

Crna Gora je do sada otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja, a privremeno je zatvorila 18. Posljednja dva – konkurencija i carinska unija – zatvorena su u julu.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Šta Hrvatska traži od Podgorice?

Zagreb je u julu zvanično naveo niz pitanja za koja smatra da moraju biti riješena prije završetka pregovaračkog procesa.

Među njima su obeštećenje bivših zatočenika ratnih logora, nastavak potrage za 14 nestalih osoba iz rata u Hrvatskoj, procesuiranje ratnih zločina i rješavanje imovinskih zahtjeva hrvatskih porodica čija imovina u Crnoj Gori nije vraćena.

Hrvatska takođe traži nastavak razgovora o morskoj granici, povratak školskog broda „Jadran“, očuvanje spomen-ploče na mjestu bivšeg logora Morinj i promjenu imena bazena u Kotoru koji nosi ime vaterpoliste Zorana Gopčevića, kojeg Zagreb povezuje sa Morinjem.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova poručilo je da neriješena bilateralna pitanja ne bi trebalo da opterećuju pristupni proces, ali istovremeno insistira da Crna Gora prije završetka pregovora napravi napredak u tim pitanjima.

Poglavlje 14 ostaje sporno

Jedno od pitanja koje je trenutno posebno važno odnosi se na poglavlje 14 – saobraćajnu politiku.

Prema izvještajima iz Podgorice i evropskih diplomatskih krugova, Hrvatska je zadržala protivljenje zatvaranju ovog poglavlja, dok su sporna i poglavlja koja se odnose na vanjsku i bezbjednosnu politiku, pravosuđe i osnovna prava, kao i pravdu, slobodu i bezbjednost.

Sam Zagreb je ranije naveo da princip dobrosusjedskih odnosa predstavlja jedan od političkih kriterija u procesu proširenja EU i da otvorena bilateralna pitanja moraju biti riješena kako ne bi opterećivala završnu fazu pregovora.

To pitanje je važno jer se zatvaranje pregovaračkih poglavlja u procesu pristupanja EU na kraju mora usaglasiti sa svim državama članicama.

Podgorica i dalje cilja kraj 2026.

Crnogorska vlada ne odustaje od ambicioznog plana da pregovore zaključi do kraja ove godine.

Premijer Milojko Spajić ranije je isticao da je cilj završetak pregovora tokom 2026. godine, a hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da i sam smatra da bi Crna Gora, uz političku volju i rješavanje otvorenih pitanja, mogla završiti pregovore do kraja godine i postati članica EU 2028.

Evropska komisija je takođe posljednjih mjeseci naglašavala napredak Crne Gore, koja je otvorila sva poglavlja i počela rad na nacrtu pristupnog ugovora. U septembru su održavani sastanci radne grupe EU posvećene upravo izradi pristupnog ugovora sa Crnom Gorom.

Novi sastanak početkom oktobra

Prema informacijama koje prenose izvori upoznati sa razgovorima, dvije zemlje trebalo bi da nastave bilateralne konsultacije početkom oktobra u Zagrebu.

Ukoliko u tim razgovorima dođe do napretka, nova međuvladina konferencija mogla bi biti održana sredinom oktobra, uz mogućnost da se razgovara o zatvaranju novih poglavlja.

Istovremeno, iz Brisela su posljednjih dana stizale poruke da je želja za nastavkom procesa prisutna, ali da je za zaključivanje novih poglavlja potrebno završiti preostale procedure među državama članicama.

Rokovi sve važniji

Crna Gora se tako nalazi u neobičnoj situaciji: s jedne strane ima otvorena sva pregovaračka poglavlja i već je zatvorila više od polovine, dok s druge strane nekoliko bilateralnih i političkih pitanja može uticati na tempo završnice.

Za Zagreb su pitanja vezana za ratnu prošlost, nestale osobe, imovinu, granicu i „Jadran“ dio šireg pitanja dobrosusjedskih odnosa. Podgorica, s druge strane, želi da zadrži tempo evropskih integracija i ispuni cilj završetka pregovora do kraja godine.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije