Rover Perseverance pronašao je nove dokaze da je područje kratera Jezero imalo mnogo složeniju vodenu prošlost nego što se ranije pretpostavljalo. Naučnici su identifikovali najmanje tri različite epizode u kojima je voda mijenjala marsovske stijene, uključujući kasniji period kada je vrela voda cirkulisala ispod površine.
NASA-in rover Perseverance otkrio je nove tragove koji ukazuju da je voda u području kratera Jezero na Marsu djelovala kroz više različitih faza.
Istraživanje, objavljeno 21. septembra u časopisu Communications Earth & Environment, pokazuje da je geološka oblast poznata kao Margin Unit bila svojevrsno raskršće različitih hidroloških sistema. Naučnici su pronašli dokaze najmanje tri odvojene epizode interakcije vode sa stijenama – od podzemnih voda bogatih ugljen-dioksidom do vode drevnog jezera, a zatim i hidrotermalnih, odnosno zagrijanih podzemnih tečnosti.
Naučnike iznenadilo ono što su pronašli
Perseverance je do područja Margin Unit stigao 2023. godine. Naučnici su očekivali da će tamo pronaći sedimentne stijene nastale uz obalu drevnog jezera koje je nekada ispunjavalo Jezero.
Međutim, rover je naišao na nešto drugačije – magmatske stijene, nastale od rastopljenog materijala duboko ispod površine ili u vezi sa vulkanskom aktivnošću.
Upravo su se te stijene pokazale kao svojevrsna geološka arhiva. Njihovi minerali sačuvali su tragove višestrukog djelovanja vode kroz vrijeme.
Perseverance je pomoću instrumenta SuperCam analizirao više od 185 ciljnih područja na stijenama u Margin Unitu. SuperCam pomoću laserskih impulsa analizira hemijski sastav stijena na udaljenosti do oko 6,5 metara.
Prva epizoda: podzemna voda i karbonati
Prema naučnicima, prvi veliki događaj nastao je kada je podzemna voda bogata ugljen-dioksidom prodrla kroz stijene bogate mineralom olivinom.
Hemijske reakcije između vode i olivina dovele su do stvaranja karbonatnih minerala unutar pukotina u stijeni.
Danas se ti karbonatni ispunjeni kanali mogu vidjeti kao izražene grebenaste strukture jer je okolna, mekša stijena vremenom erodirala.
Karbonati su posebno važni za istraživanje Marsa jer predstavljaju tragove nekadašnjih reakcija između vode i stijena i mogu pomoći naučnicima da rekonstruišu kakvi su uslovi vladali u dalekoj prošlosti.
Druga epizoda povezana s drevnim jezerom
Drugi period djelovanja vode vjerovatno je bio povezan sa samim jezerom koje je nekada postojalo u krateru Jezero.
U pojedinim stijenama pronađeni su tragovi silicija, a istraživači navode da njegova pojava može biti povezana sa procesima u kojima voda mijenja olivin.
Posebno je zanimljivo što se više silicija nalazi u stijenama koje su se nekada nalazile ispod nivoa drevnog jezera. To podržava zaključak da je površinska voda imala ulogu u kasnijem mijenjanju stijena.
Treća epizoda: vrela voda iz dubine
Najintrigantniji trag dolazi iz posljednje faze.
U istočnom dijelu Margin Unita pronađene su mineralne žile debele oko 25 centimetara, koje sadrže kalcijum-sulfat i fluorit.
Prisustvo fluorita posebno je značajno jer se takav mineral često formira kada vrela voda cirkuliše kroz vulkanske stijene.
To znači da je nakon ranijih interakcija sa podzemnim i jezerskim vodama ovo područje doživjelo i kasniju hidrotermalnu epizodu – period kada je zagrijana voda prolazila kroz stijene ispod površine.
Mars je bio mnogo složeniji nego što se mislilo
Glavna autorica studije Candice Bedford sa Univerziteta Purdue kaže da su naučnici prvobitno pretpostavljali da su karbonati u Margin Unitu nastali direktnim djelovanjem drevnog jezera.
Sada, međutim, podaci ukazuju na mnogo složeniju sliku.
Prema njenim riječima, Margin Unit je postao „raskršće“ više hidroloških sistema, a ono što je tamo pronađeno može imati značaj i za druga područja Marsa bogata karbonatima.
Otkriće je posebno važno jer se Jezero nalazi u jednoj od najvećih regija Marsa bogatih olivinom i karbonatima.
Da li je na Marsu mogao postojati život?
Ovo otkriće samo po sebi nije dokaz da je na Marsu postojao život.
Međutim, pruža nove informacije o tome da su u prošlosti postojali različiti vodeni sistemi, uključujući podzemnu i površinsku vodu, kao i hidrotermalne uslove.
Na Zemlji određeni hidrotermalni sistemi mogu predstavljati okruženja pogodna za mikrobni život. Osim toga, reakcije vode sa olivinom mogu stvarati vodonik, koji neke Zemljine mikroorganizme koriste kao izvor energije. Zbog toga su takve stijene zanimljive u potrazi za mogućim tragovima drevne nastanjivosti Marsa.
Ipak, naučnici još ne mogu utvrditi tačnu starost svake od tri epizode. Oni mogu rekonstruisati njihov redoslijed, ali ne i precizno datirati svaki događaj.
„Mars stalno priređuje iznenađenja“
Bedford je nakon objavljivanja rezultata rekla da je jedna od najvažnijih lekcija višegodišnjeg istraživanja Marsa upravo to da stvarnost često odstupa od onoga što se očekuje na osnovu posmatranja iz orbite.
Prema njenim riječima, rezultati iz Margin Unita mogli bi pomoći naučnicima da promijene način na koji posmatraju istoriju vode na Marsu i da bolje rekonstruišu promjene njegove klime i potencijalne nastanjivosti.
Perseverance je upravo zbog takvih pitanja i poslat na Mars: njegova misija uključuje proučavanje geologije i nekadašnje klime, potragu za potencijalnim znakovima drevnog života i prikupljanje uzoraka stijena i regolita.
Jezero se pokazuje kao ključ za prošlost Crvene planete
Najnoviji rezultati pokazuju da priča o vodi na Marsu vjerovatno nije bila jednostavna.
Nije riječ samo o jednom drevnom jezeru koje je vremenom nestalo. Tragovi u Margin Unitu ukazuju na smjenjivanje podzemnih voda, jezerske vode i kasnijih zagrijanih hidrotermalnih tečnosti.
Upravo zato stijene koje danas izgledaju suvo i beživotno mogu predstavljati zapis o periodima kada je Mars bio mnogo dinamičniji i, barem prema dostupnim geološkim pokazateljima, imao okruženja koja su mogla biti pogodnija za život nego što je to slučaj danas.