“Odnosi između Hrvatske i Srbije trenutno su najbolji od samostalnosti naovamo, s obzirom na to da su, u pravom smislu riječi, radni. I s jedne i s druge strane pokušavamo definisati teme koje treba riješiti i naći vrlo praktične i normalne načine za njihovo rješavanje”, rekla je Pusić, dodavši da je nedavni “dobar i važan” posjet predsjednika Ive Josipovića Srbiji unaprijedio odnose dvije zemalje.
Kazala je da su tužbe za genocid trenutno najveće opterećenje u odnosima dvije zemalje. “To je tema iz prošlosti koja uključuje ljudske sudbine, posebno kad se radi o nestalima. Voljela bih kad bismo to uspjeli riješiti, napravili bismo politički odgovoran potez”, rekla je šefica hrvatske diplomatije.
“Međutim, što se Hrvatske tiče, da uopće počnemo razmišljati o razgovorima o povlačenju tužbi, prvo trebamo riješiti pitanje nestalih osoba, povrata umjetnina i suđenja za ratne zločine. Nestali su tu presudni. Sve ostalo, što se tiče naših međusobnih odnosa, u stanju smo prebroditi”, naglasila je Pusić.
“Ako ste podnijeli tužbu, onda, naravno, iza nje stojite”, rekla je ona, te dodala da treba mladima omogućiti neku perspektivu.
“Pokušavamo graditi odnose koji će nas odmaknuti od tog vremena i dati priliku onima koji su se rodili krajem osamdesetih i početkom devedesetih da idu naprijed, da imaju drukčiju, sretniju i pozitivniju perspektivu”, kaže Pusić.
Obje zemlje žele to pitanje riješiti bilateralno, kako ne bi morale na sud, ali da bi do toga došlo, ponovila je, moraju se razriješiti neki preduvjeti.
Glavni problemi u odnosima dvije zemalje za Hrvatsku su pitanje nestalih, a za Srbiju penzije, izbjeglički status i vraćanje stanarskog prava izbjeglicama.
“Smatram da je legitimno da se stvori jasna slika, koju trenutno zaista nemamo, o penzijama koje ljudi potražuju. Također, treba doći do definitivnog razjašnjavanja pitanja stanarskih prava i prava na stambeno zbrinjavanje, iako je to Hrvatska u principu riješila, kao i priznavanja radnog staža onima koji su nekada radili u Hrvatskoj, a danas su u Srbiji”, rekla je i dodala kako te teme nemaju “redovne mehanizme rješavanja” pa je napredak “dosta neujednačen”.
Kad su u pitanju ćirilićni natpisi u Vukovaru, hrvatska ministrica vanjskih poslova smatra da je riječ o “procesu političkog sazrijevanja jedne zajednice te da je hrvatska vlada vrlo jasno stala iza tog prava i provođenja zakona”, a problem je po njezinu mišljenju dobio velik emotivni naboj zbog toga što su vremena ekonomski teška.
Iako su se s ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju trebale promijeniti carinske stope za uvoz hrvatskih cigareta u Srbiju, Evropska je komisija omogućila Hrvatskoj da zadrži tzv. tradicionalnu trgovinu cigaretama: da se godišnja kvota od 1625 tona cigareta iz Hrvatske pri uvozu u Srbiju nastavi cariniti po stopi do 15 posto umjesto po stopi od 56,7 posto koja vrijedi za uvoz cigareta iz EU-a u Srbiju.
Šefica hrvatske diplomatije smatra da “nitko nije nikomu ništa darovao”.
“Uvijek kad se prvi put događa takva harmonizacija, ona se čini neobičnom, ali to je redovna procedura. Nije vezana samo za Hrvatsku, ali je prirodno da će susjedi imati najviše interesa. Ako se ide u Uniju, onda se moraju poštovati pravila koja je ona odredila. Tradicionalna trgovina jedno je od njih”, kazala je Pusić.
Hrvatska nema interes kočiti srbijansko približavanje Uniji, kao što je u hrvatskome slučaju činila Slovenija, rekla je Pusić, a pitanje granica dvije će zemlje riješiti bilateralno. Dodala je kako će Hrvatska Srbiji pomagati u približavanju EU-u.
“Već sarađujemo. Naši ljudi već rade kao konzultanti u srbijanskoj vladi, a cijeli niz tema, uključujući i harmonizaciju nekih politika unutar regije pokazuje da na sličan način shvaćamo ta pitanja”.
Za Hrvatsku Kosovo nije najvažnija tema u srbijanskim pristupnim pregovorima, ali jest veoma važna jer normalizacija odnosa znači i stabilizaciju regije, za što smo mi veoma zainteresirani, rekla je.
“Zbog vlastite i evropske javnosti, bolje bi bilo suočiti se s nekim osjetljivim pitanjima na početku kako bi se pokazalo da ste ih u stanju riješiti”, rekla je Pusić.
U vezi s nedavnim slučajem trogodišnje Ree Matijević koju otac želi vratiti u Hrvatsku, a mati ju je ilegalno odvela u Srbiju, Vesna Pusić kaže: “Ne samo da treba poštovati odluke suda, nego i to što je najbolje u interesu djeteta. Sve ostalo je nedopustivo”.