Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković uputio je pismo američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju, ministru finansija Scottu Bessentu i istaknutim članovima oba doma Kongresa SAD, upozoravajući na korištenje javnih sredstava Republike Srpske za lobiranje u inostranstvu i političke aktivnosti koje, prema njegovim navodima, dovode u pitanje ustavni poredak BiH.
U pismu je ukazao na odluku Ustavnog suda BiH koja se odnosi na finansiranje lobističkih aktivnosti iz budžeta Republike Srpske, ali i na širi kontekst političkih veza vlasti RS sa Moskvom i budućnost energetskog snabdijevanja Bosne i Hercegovine.
Konaković je posebno izdvojio ugovor sa kompanijom Dickens & Madson Canada Inc., kontroverze oko angažovanja političkih savjetnika u Washingtonu i pitanje da li BiH treba da smanjuje zavisnost od ruskog gasa ili da nastavi razvijati nove pravce snabdijevanja iz Rusije.
Ustavni sud BiH i ugovor sa kompanijom Dickens & Madson
U središtu Konakovićevog obraćanja nalazi se ugovor koji je Predstavništvo Republike Srpske u Beču zaključilo sa kompanijom Dickens & Madson Canada Inc., na čijem je čelu Ari Ben-Menashe.
Prema navodima iz pisma, Ustavni sud BiH utvrdio je da finansiranje lobističkih aktivnosti javnim novcem za ciljeve koji su u suprotnosti sa Ustavom BiH i odlukama nadležnih institucija nije dozvoljeno. Konaković ističe da odluka pravi razliku između legitimnog zastupanja interesa entiteta i korištenja budžetskih sredstava za aktivnosti koje su usmjerene protiv ustavnog poretka države.
Ministar je slučaj povezao i sa kontroverzama u Washingtonu u vezi sa angažovanjem Chrisa LaCivite i Jamesa Blaira, političkih savjetnika povezanih sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
„Ovo je posebno značajno nakon nedavne kontroverze u Washingtonu u vezi s Chrisom LaCivitom i Jamesom Blairom, istaknutim političkim savjetnicima predsjednika Trumpa, koje su, prema navodima, angažovale i plaćale proruske vlasti Republike Srpske“, naveo je Konaković.
Istovremeno je naglasio da ti angažmani nisu dio istog ugovora koji je razmatrao Ustavni sud BiH, ali da, prema njegovoj ocjeni, otvaraju šire pitanje načina na koji se javni novac koristi za političko lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama.
Konaković upozorio na Dodikove političke veze sa Moskvom
Značajan dio pisma posvećen je političkim odnosima Milorada Dodika sa Rusijom. Konaković tvrdi da političke strukture okupljene oko lidera SNSD-a nastavljaju politiku koja je bliska interesima Moskve na Zapadnom Balkanu.
Prema njegovom stavu, posebno je sporno korištenje javnih sredstava za izgradnju političkog uticaja u Washingtonu u trenutku kada se, kako navodi, dovodi u pitanje ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Konaković je od američkih zvaničnika zatražio da pažljivo prate aktivnosti lobiranja koje finansira Republika Srpska i da razmotre da li se javni novac koristi za ciljeve koji su u skladu sa ustavnim poretkom BiH.
Ovakvo obraćanje predstavlja pokušaj da se pitanje lobiranja vlasti Republike Srpske dodatno stavi u fokus američkih institucija, ali i da se poveže sa širim odnosima Vašingtona prema BiH, Rusiji i stabilnosti Zapadnog Balkana.
Južna interkonekcija protiv zavisnosti od ruskog gasa
Energetska politika predstavlja drugi važan dio Konakovićevog pisma. Ministar je podsjetio da je 24. februara 2026. učestvovao na Transatlantskom samitu o sigurnosti snabdijevanja gasom u Washingtonu, na kojem se razgovaralo o smanjenju zavisnosti Evrope od ruskih energenata i povećanju pristupa američkom tečnom prirodnom gasu (LNG).
Kao jedan od ključnih projekata za Bosnu i Hercegovinu izdvojio je Južnu gasnu interkonekciju sa Hrvatskom, koja bi omogućila povezivanje sa drugim izvorima i pravcima snabdijevanja.
„To bi diversifikovalo naše rute snabdijevanja, omogućilo pristup globalnom tržištu LNG-a i stvorilo dodatne prilike za američke energetske dobavljače i kompanije“, napisao je Konaković.
Prema njegovom stavu, realizacija ovog projekta mogla bi smanjiti zavisnost BiH od jednog dominantnog pravca snabdijevanja i otvoriti prostor za veće prisustvo američkih energetskih kompanija na domaćem tržištu.
Novi gasovod preko Srbije kao sporna alternativa
Konaković je u pismu kritikovao i najave vlasti Republike Srpske o izgradnji novog gasovoda preko Srbije kojim bi se dopremao ruski gas.
Prema njegovoj ocjeni, takav projekat mogao bi dodatno učvrstiti energetsku zavisnost Bosne i Hercegovine od Rusije, umjesto da se razvijaju alternativni pravci snabdijevanja.
Time je ministar energetsku politiku povezao sa širim geopolitičkim pitanjem: da li će BiH nastojati da diverzifikuje izvore gasa kroz povezivanje sa Hrvatskom i pristup globalnom LNG tržištu ili će dodatno razvijati infrastrukturu oslonjenu na ruske isporuke.
Ipak, konačan pravac energetske politike zavisiće od odluka nadležnih institucija, realizacije infrastrukturnih projekata i dogovora političkih aktera u BiH.
Poziv Washingtonu da prati trošenje javnog novca
Na kraju pisma Konaković je pozvao američke vlasti da posebnu pažnju posvete korištenju javnih sredstava Republike Srpske za lobiranje i politički uticaj u SAD.
„Bosna i Hercegovina s poštovanjem poziva Sjedinjene Države da posvete posebnu pažnju korištenju javnih sredstava Republike Srpske za aktivnosti lobiranja i političkog uticaja u Sjedinjenim Državama, posebno tamo gdje takve aktivnosti mogu služiti ciljevima suprotnim ustavnom poretku Bosne i Hercegovine“, naveo je.
Dodao je da bi nastavak američke podrške provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, poštovanju odluka Ustavnog suda BiH i energetskoj diversifikaciji zemlje imao poseban značaj.
Konaković je poručio da saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama smatra važnim dijelom očuvanja mira, suvereniteta i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Ostaje da se vidi hoće li njegovo obraćanje dovesti do konkretnih reakcija američkih institucija i kakav bi to uticaj moglo imati na buduće lobističke aktivnosti vlasti Republike Srpske, kao i na energetske projekte koji bi trebalo da odrede pravac snabdijevanja BiH gasom u narednim godinama.