Može li Milorad Dodik, uprkos pravnim posljedicama pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine, postati predsjednik Vlade Republike Srpske? Profesor Milan Blagojević u razgovoru za BUKA podcast detaljno je objasnio pravni scenario koji bi, prema njegovom tumačenju, mogao omogućiti Dodikov povratak na izvršnu funkciju. Ključnu ulogu u takvom raspletu imalo bi Predsjedništvo BiH, a bez saglasnosti sva tri njegova člana, tvrdi Blagojević, zakonita odluka o pomilovanju ne bi bila moguća.
Govoreći o spekulacijama da bi Milorad Dodik mogao preuzeti funkciju premijera Republike Srpske, Blagojević je podsjetio na Zakon BiH o pomilovanju iz 2005. godine, kojim je Predsjedništvu BiH povjerena nadležnost odlučivanja o pomilovanjima za krivične sankcije koje je izrekao Sud BiH.
Prema njegovom tumačenju, ova nadležnost obuhvata i mogućnost ukidanja pravnih posljedica osude, uključujući zabranu obavljanja određenih javnih funkcija.
„Predsjedništvo može, između ostalog, po tom Zakonu BiH o pomilovanju, da ukine pravne posljedice osude. U bilo kojem slučaju, pa i u ovom Dodikovom, svojom odlukom. I u tom slučaju prestala bi zabrana Miloradu Dodiku da u narednih pet godina ne smije obavljati nijednu zakonodavnu funkciju ili funkciju izvršne vlasti, to jest u Vladi“, rekao je Blagojević.
Bez konsenzusa nema pomilovanja, tvrdi Blagojević
Profesor Blagojević posebno je ukazao na član 43. Poslovnika Predsjedništva BiH, koji, prema njegovom tumačenju, zahtijeva konsenzus prilikom odlučivanja o dodatnim nadležnostima koje je Predsjedništvu povjerila Parlamentarna skupština BiH.
Upravo u tu kategoriju, smatra on, spada i odlučivanje o pomilovanju.
„U Poslovniku Predsjedništva BiH, to je član 43, piše da Predsjedništvo, kada je riječ o dodatnim nadležnostima koje mu je prenijela Parlamentarna skupština, svoje odluke može donositi samo konsenzusom. Dakle, ne može biti preglasavanja“, naglasio je.
To bi, prema njegovim riječima, značilo da bi za eventualno pomilovanje Dodika bila potrebna saglasnost svih članova Predsjedništva BiH.
„Postoji mogućnost da Predsjedništvo samo konsenzusom sva tri svoja člana donese odluku o pomilovanju Dodika i ukine ove pravne posljedice, zabrane da obavlja izvršnu vlast ili zakonodavnu funkciju. I u tom slučaju bi on mogao, nakon te odluke, biti kandidat za premijera i premijer Republike Srpske. Bez tako donesene konsenzualne odluke ne može postati premijer“, kazao je Blagojević.
Ovakvo tumačenje stavlja i Denisa Bećirovića u središte mogućeg političkog i pravnog raspleta. Njegova saglasnost, ukoliko bi bio član Predsjedništva u trenutku odlučivanja, prema Blagojevićevom objašnjenju bila bi neophodna, ali sama po sebi ne i dovoljna.
Kako bi izgledala procedura?
Blagojević je objasnio da eventualno pomilovanje ne bi bilo moguće bez prethodno sprovedene procedure.
„Prvo bi Dodik lično ili putem svog punomoćnika morao da podnese zahtjev za pomilovanje, odnosno molbu za pomilovanje Predsjedništvu, koja se upućuje Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine na obradu.“
Ministarstvo pravde bi, prema njegovom objašnjenju, pribavljalo mišljenje Suda BiH, dok bi poseban postupak vodila i nadležna komisija.
„Ministarstvo pravde pribavlja u tom postupku mišljenje od Suda BiH, kao suda koji je izrekao tu presudu u vezi s kojom se traži pomilovanje. Ja ne vjerujem da bi Sud BiH dao pozitivno mišljenje“, ocijenio je.
Nakon prikupljanja potrebnih mišljenja, Ministarstvo pravde dostavilo bi dokumentaciju Predsjedništvu BiH na odlučivanje.
Blagojević smatra da bi takav postupak mogao potrajati, ali istovremeno ukazuje na politički scenario u kojem se formiranje nove Vlade Republike Srpske odgađa do konačne odluke o eventualnom zahtjevu.
„Može Dodik sad da podnese zahtjev za pomilovanje. I da onda naredi Savi: ‘Savo, nemoj da nikoga predlažeš za mandatara.’ I Savo će to, naravno, poslušati. I tako će i postupiti dok ne vidimo šta će odlučiti Predsjedništvo“, rekao je Blagojević, predstavljajući mogući, a ne potvrđeni scenario.
„Ovdje su sva čuda moguća“
Posebno zanimljiv dio razgovora odnosio se na mogućnost da odluka o pomilovanju bude donesena preglasavanjem.
Blagojević smatra da bi takva odluka bila pravno sporna, ali ne isključuje mogućnost pokušaja njenog donošenja.
„Međutim, pošto su ovdje sva čuda moguća, ne via iustitiae, nego via facti, dakle, ne po slovu zakona nego po nasilju, može se zamisliti da ove dvije novoizabrane članice Predsjedništva, hrvatska i srpska, dva prema jedan preglasaju bošnjačkog člana Predsjedništva“, rekao je.
U takvom slučaju, prema njegovom tumačenju, preglasani član mogao bi pokrenuti ustavni spor pred Ustavnim sudom BiH, ali i posegnuti za mehanizmom zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
„Pa će on reći: ova odluka je dva prema jedan, dakle, preglasavanje, i ona je time očigledno suprotna Poslovniku Predsjedništva BiH, a čime je suprotna njemu, Poslovniku, suprotna je i načelu vladavine prava iz člana jedan Ustava BiH“, objasnio je.
Blagojević smatra da bi u tom slučaju postojala ozbiljna pravna osnova za osporavanje odluke.
„Teško je očekivati da bi Ustavni sud odbio takav zahtjev, jer bi onda time on potvrdio da ne vlada pravo, nego sila.“
Druga mogućnost, prema njegovim riječima, bila bi pokretanje postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
„Ako bi to učinio bošnjački član Predsjedništva, onda bi taj njegov veto išao pred klub bošnjačkih delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. I ako bi najmanje dvije trećine bošnjačkih delegata potvrdile taj veto, ta odluka bi bila pravno nevažeća“, rekao je.
Ipak, ponovio je da bi postupak bio znatno jednostavniji ukoliko bi sva tri člana Predsjedništva prihvatila zahtjev za pomilovanje.
„Blanuša je sebe stavio u službu Draška Stanivukovića“
U istom razgovoru za BUKA podcast Blagojević je iznio i oštre kritike na račun Branka Blanuše, kandidata SDS-a za predsjednika Republike Srpske, objašnjavajući zbog čega za njega nije glasao iako je bio nosilac liste SDS-a za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
„Umjesto toga, ovdje u Banjaluci Blanuša je sebe stavio u službu Draška Stanivukovića i njegovog Pokreta Sigurna Srpska“, rekao je Blagojević.
Tvrdi da SDS tokom kampanje u Banjaluci nije organizovao nijednu vlastitu predizbornu tribinu, dok se Blanuša pojavljivao na skupovima Stanivukovićevog pokreta.
„Blanuša je ovakvim svojim ponašanjem ovdje u Banjaluci i okolini podredio sve samo cilju da on prođe za predsjednika Republike, računajući da mu glasačka mašina Draška Stanivukovića donese glasove, plus ova iz Srpske demokratske stranke, a potpuno je skrajnuta Srpska demokratska stranka i njeni kandidati za poslaničke funkcije“, rekao je.
Zbog toga je, kako je objasnio, na izborima ostavio prazan glasački listić za predsjednika Republike Srpske.
„Moja savjest nije dozvolila da dam glas Blanuši da bude predsjednik, kad se tako ponašao sve vrijeme, vodeći računa samo o svojim interesima ovdje u Banjaluci, a ne i o interesima Srpske demokratske stranke.“
Minić, izbori i lobiranje
Blagojević nije štedio ni novoizabranog predsjednika Republike Srpske Savu Minića, za kojeg je rekao da je njegova pobjeda zapravo poraz društva.
„Gospodin Minić je opet takođe poraz našeg društva. Zašto? Zato što je u stvari gospodin Minić, kao i ovaj prethodnik, samo poslušnik, rob Milorada Dodika. Ništa sam ne smije da učini ako prethodno ne pita Dodika i ako mu Dodik to ne odobri“, ocijenio je.
Govoreći o izbornim rezultatima, Blagojević je pozitivno ocijenio upotrebu novih izbornih tehnologija i brzo objavljivanje rezultata, ali je upozorio da skeneri ne mogu riješiti problem političkog uticaja na birače.
„Ne mogu skeneri odraditi posao što se tiče ključne stvari, jer ta ključna stvar se odrađuje na ovaj način, kupovinom tih ljudi. Kako se kupuju? Zaposlenjem i onda držanjem u šaci tih ljudi, te značajne glasačke mašine“, tvrdi Blagojević.
Posebno se osvrnuo i na trošenje budžetskog novca za stručne usluge i lobiranje u inostranstvu. Pozivajući se na podatke iz revizorskih izvještaja, iznio je tvrdnje o desetinama miliona maraka koje bi, smatra, trebalo da budu predmet interesovanja nadležnih tužilaštava.
„To je alarm za tužilaštvo da povede istragu, pa da nakon istrage barem obavijesti javnost“, poručio je.
O budućnosti vladavine prava
Na kraju razgovora Blagojević je iznio pesimističnu ocjenu mogućnosti uspostavljanja stvarne vladavine prava u Bosni i Hercegovini.
„Teško. Mnogo smo se iskvarili. Toliko je nekog zla uvučeno u ovdašnje ljude, pakosti, koja ne bira sredstva da bi ostvarila svoj cilj“, rekao je.
„Mnogo smo se iskvarili kao ljudi. A kad imamo takvo društvo u kojem kritičnu masu čine takvi pojedinci, teško je tu izgraditi vladavinu prava.“
Kompletan razgovor s profesorom Milanom Blagojevićem pogledajte u novom izdanju BUKA podcasta.