U Sloveniji se u nedjelju održavaju četiri referenduma o pitanjima koja su izazvala oštre političke podjele: parlamentarnoj istrazi, finansiranju javnog servisa RTV Slovenija, uslovima za ostvarivanje socijalne pomoći i pravu glasa državljana zemalja izvan Evropske unije na lokalnim izborima.
Posebnu pažnju u regionu privlači pitanje koje bi moglo uticati i na državljane Bosne i Hercegovine, Srbije i drugih zemalja koje nisu članice EU, a imaju stalni boravak u Sloveniji.
Izborna tišina počela je u petak u ponoć i traje do zatvaranja biračkih mjesta u nedjelju u 19 časova, prenijeli su slovenački mediji.
Glasanje obuhvata jedno obavezujuće zakonodavno i tri savjetodavna pitanja. Rezultat se u političkoj javnosti posmatra i kao pokazatelj podrške vladajućoj koaliciji, ali i odnosa birača prema predloženim reformama.
Parlamentarna istraga: Ključno pitanje je pravna zaštita građana
Prvo referendumsko pitanje odnosi se na izmjene Zakona o parlamentarnoj istrazi. To je jedino obavezujuće pitanje na kojem će građani glasati.
Predlagači izmjena tvrde da bi nova pravila omogućila efikasniji parlamentarni nadzor i spriječila blokiranje istraga. Protivnici, međutim, upozoravaju da bi izmjene mogle oslabiti pravnu zaštitu pojedinaca i otvoriti prostor za političke pritiske i zadiranje u privatnost.
Za odbacivanje zakona nije dovoljno da protiv njega glasa više birača nego za njega. Prema pravilima referenduma, potrebno je da protiv bude najmanje petina svih upisanih birača, što je prema podacima navedenim u izvještajima oko 339.706 građana.
Zbog tog uslova izlaznost i broj glasova protiv imaju poseban značaj za konačni ishod.
Hoće li RTV Slovenija izgubiti obaveznu pretplatu?
Drugo pitanje odnosi se na finansiranje javnog servisa RTV Slovenija.
Birači će se izjasniti o prijedlogu da obavezna pretplata za javni servis prestane da bude osnovni model finansiranja, a da se sredstva obezbjeđuju direktno iz državnog budžeta.
Rasprava o ovom pitanju otvara dilemu kako obezbijediti stabilno finansiranje javnog servisa, a istovremeno sačuvati njegovu uređivačku nezavisnost i odgovornost prema građanima.
Promjena modela finansiranja mogla bi imati značajne posljedice po organizaciju i dugoročno poslovanje RTV Slovenija, zbog čega je pitanje postalo jedno od važnih tema referendumske kampanje.
Socijalna pomoć uz obavezu društvenokorisnog rada
Treće referendumsko pitanje odnosi se na prijedlog prema kojem bi radno sposobni primaoci socijalne pomoći morali da obavljaju društvenokoristan rad kako bi zadržali pravo na finansijsku podršku države.
Zagovornici ovakvog pristupa ističu važnost aktiviranja radno sposobnih korisnika socijalne pomoći i njihovog uključivanja u društvene aktivnosti.
Kritičari, s druge strane, upozoravaju da bi obavezni rad mogao dodatno opteretiti najugroženije kategorije stanovništva i da je potrebno jasno definisati uslove, izuzetke i način sprovođenja takve obaveze.
Referendumsko izjašnjavanje trebalo bi da pokaže kakvu podršku ovaj model ima među građanima.
Državljani BiH mogli bi izgubiti pravo glasa na lokalnim izborima
Najveće interesovanje u regionu izaziva prijedlog koji se odnosi na biračko pravo državljana zemalja izvan Evropske unije.
Pitanje se tiče prava glasa na lokalnim izborima koje državljani BiH, Srbije i drugih država izvan EU, uz ispunjavanje zakonskih uslova, imaju u Sloveniji na osnovu stalnog boravka.
To pravo omogućeno je zakonom još 2002. godine, a predložene promjene mogle bi dovesti do njegovog ukidanja za ovu kategoriju birača.
Za građane iz BiH koji žive i rade u Sloveniji, lokalni izbori predstavljaju način da učestvuju u odlučivanju o pitanjima koja neposredno utiču na njihove zajednice, uključujući lokalne usluge, infrastrukturu i rad opštinskih vlasti.
Ipak, važno je naglasiti da se ovo pitanje odnosi na lokalno biračko pravo i ne znači automatski promjenu drugih prava koja državljani BiH ostvaruju na osnovu boravka u Sloveniji.
Vlast i opozicija pozvale građane na suprotno glasanje
Vladajuća Slovenska demokratska stranka (SDS) pozvala je birače da na sva četiri pitanja glasaju „ZA“.
S druge strane, bivši premijer Robert Golob i njegova stranka Pokret Sloboda, zajedno s drugim opozicionim akterima, pozvali su građane da se izjasne protiv prijedloga vlasti.
Tako su referendumi, osim pojedinačnih zakonskih pitanja, dobili i širu političku dimenziju, jer će rezultati pokazati koliko su birači spremni da podrže predložene promjene.
Tokom izborne tišine zabranjeni su političko oglašavanje i drugi oblici propagande kojima se pokušava uticati na odluku birača. Zabrana obuhvata političke oglase u medijima i elektronskim publikacijama, distribuciju propagandnih materijala, objavljivanje političkih reklama i druge aktivnosti usmjerene na promjenu opredjeljenja birača.
Slovenačko Ministarstvo unutrašnjih poslova tokom izborne tišine organizuje dežurstvo za prijave mogućih kršenja pravila. Za prekršaje su propisane novčane kazne koje, u zavisnosti od vrste prekršioca i povrede pravila, mogu iznositi od 150 do 3.000 evra.
Ishod četiri referenduma mogao bi imati posljedice po način funkcionisanja pojedinih institucija, socijalnu politiku i politička prava dijela stranih državljana koji žive u Sloveniji.