Peti po redu filozof kojeg ćemo istaknuti u Projektu: 15 dana sa 15 filozofa jeste Džon Holdejn.
Škotski filozof Džon Holdejn najprije je diplomirao finu umjetnost prije nego što će se preusmjeriti na filozofska istraživanja i doktorirati na filozofiji. Holdejn je profesor na Univerzitetu u sent Endrjusu, drži titulu Njuton Rejzera filozofske katedre na Bejlor Univerzitetu i predsjednik je Rojal Instituta za filozofiju u Velikoj Britaniji. Značajan je kao analitički filozof, katolik i savjetnik Pape u Vatikanu.
Ukoliko bismo Holdejna kategorisali svrstali bismo ga u srednkovjekovne mislioce savremenog vremena. Začetnik je pokreta Analitičkog Tomizma tokom 90-ih, gdje se misao sv Tome Akvinskog nastoji ukrstiti sa modernim filozofskim idejama. Holdejn smatra da je Akvinski sasvim validan i relevantan u modernom dobu. Holdejn je dugo bio aktivan na ovakvom premoštavanju: predavao na Tomističkom Institutu na sveučilištu Notra Dame krajem 90-h, uređivao časopis za srednjovejkovnu filozofiju i teologiju i uredio šestovolumenozne Moderne spise o Tomizmu.
Holdejn govori o potrebi da istraži kako su vjernici mislili i živjeli tokom vijekova. Kako smo istakli da je religiozan, odnosno ispovjednik katoličanstva, Holdejn zagovara etiku koja polazi od crkvene vjere u zajednicu a samo kroz dublje razumijevanje boga.
Filozofija predstavlja praktičnu integraciju odgovora na pitanje kako bi neko trebao da se ponaša kao ljudsko biće u svijetu koji on zamišlja, odnosno kako je filozofija pomirila mišljenje i praksu.
Vjerujući razum
U knjizi pod naslovom „Vjerujući razum“, Holdejn će pokazati zašto je i dalje bitno posmatrati svijet u duhu katoličke misli, tačnije kroz pogled Tome Akvinskog. U uvodu će reći da i kao u Analitičkom Tomizmu, u stvari tvrdi kako je priroda stvari koje sačinjavaju svijet i priroda misli o njima – jedno te isto.
„Šta čini nešto da bude konj i šta čini nešto da bude pomisao o konju ima isti strukturalni princip, tzv. konjstvo.“
Tako usvojeno mogli bismo reći da stvari ovog svijeta bivaju ponovo pojmljene u mišljenju o njima.
Zaključak nas vodi do novog načina promišljanja stvari koji je kontemplativan, ali ne traži da transcendira područje numerološki različitih empirijskih formi.
Kroz svoj rad, Holdejn je uticajan u stvaranju prostora za katoličku filozofiju u modernom analitičkom strujanju.
Izvor: Author anagalicblog, decembar 2017.
