BUKA Analiza: Ekonomska katastrofa u BiH, kako naći izlaz?

Ekonomija u BiH još uvijek nije prioritet, a pogotovo ne u predizbornom periodu. Ekonomija nije tema iako je poslovičnih pet do 12 odavno isteklo.

05. oktobar 2014, 12:00

Ovih dana svjedoci smo da se predizborna kampanja ne vodi oko konkretnih ekonomskih rješenja za stanje u kojem se nalazimo, a brojne analize ukazuju na to da se gotovo polovina poruka koje političari šalju građanima uopšte ne tiču izbora, a da se tek četvrtina ukupnih poruka odnosi na konkretna rješenja za probleme.  

Time je gotovo sve rečeno. Ekonomija u BiH još uvijek nije prioritet, a pogotovo ne u predizbornom periodu. Ekonomija nije tema iako je poslovičnih pet do 12 odavno isteklo.

O izuzetno teškom ekonomskom stanju u našoj zemlji govore brojni statistički podaci i makroekonomski pokazatelji, gdje se kao najveći problem ističe ogromna nezaposlenost, sa preko 550.000 ljudi na evidencijama zavoda za zapošljavanje. Kako god se nezaposlenost mjerila (administrativno ili anketno), BiH je najgora u Evropi i okruženju.

“Nažalost, niti ostali pokazatelji nisu ružičasti, posebno oni koji se odnose na bruto domaći proizvod, zaduženost, trgovinski deficit, produktivnost, strane direktne investicije i dr. Ono što dodatno zabrinjava je činjenica da već 4-5 godina imamo stagnaciju, bez vidljivih znakova ekonomskog oporavka u budućnosti”, kaže za BUKU Marko Martić iz Centra za istraživanja i studije GEA iz Banjaluke.

On ističe da se ekonomija ne spominje u kampanji, te da to nije posebnost samo ovih izbora, već da se godinama unazad sve izborne kampanje vode uglavnom oko pitanja uređenja unutrašnjih odnosa u Bosni i Hercegovini, a ne oko konkretnih ekonomskih rješenja.

“Jednostavno, dosadašnje iskustvo je pokazalo da biračko tijelo najbolje reaguje upravo na te teme”, kaže Martić.

A Bosni i Hercegovini su potrebne ozbiljne socio-ekonomske reforme.

Iz tog razloga, krajem maja, Forum za prosperitet i zapošljavanje okupio je predstavnike vlasti, poslodavaca i radnika, zajedno s međunarodnim i domaćim privrednim stručnjacima iz oblasti poslovanja i stvaranja novih radnih mjesta.

„Cilj ove konferencije je bila izrada paketa konkretnih i hitnih mjera koje mogu ponovno pokrenuti modernizaciju bh. privrede“, kaže za BUKU Andy MacGuffie, portparol Delegacije EU u BiH, dodajući da su „usaglašene mjere izrađene u cilju rješavanja administrativnih i političkih praksi koje guše poduzetništvo“ .

„Također, ovim mjerama se pokušava ponovno pokrenuti tok investicija u poslovne subjekte u BiH, a kako bi se otvorila nova radna mjesta. Mjerama se nastoji postići pravednija i učinkovitija socijalna zaštita. Prioritetne mjere identificirane na Forumu dobile su podršku i međunarodnih finansijskih institucija, uključujući i Međunarodni monetarni fond (MMF), Grupaciju Svjetske banke i Evropsku banku za obnovu i razvoj (EBRD), kao i SAD i druge zemlje i agencije koje su aktivno učestvovale u nastojanjima da se pomogne u vraćanju bh. privrede na put rasta i prosperiteta“, pojašnjava za BUKU portparol Delegacije EU u BiH.

Poruka Foruma je da je reforma još uvijek moguća, te da uprkos teškim zadacima koji predstoje, proces mora biti ponovo pokrenut, ali da ovog puta to mora uključivati ozbiljne napore.

„Činjenica je da odlučni napori mogu napraviti istinsku razliku u životima ljudi, ali je potrebno obnoviti povjerenje javnosti da kratkoročna žrtvovanja mogu osigurati rast i radna mjesta u srednjoročnom okviru. Ovakva razina povjerenja se može uspostaviti isključivo na temelju snažne predanosti političkih lidera na postizanju dogovora i provođenju značajnih reformi i to reformi koje će donijeti istinske mogućnosti za cijelo društvo“, kaže za BUKU Andy MacGuffie.

S tim u vezi, učesnici Foruma su izradili Sporazum za rast i zapošljavanje, odnosno paket reformi koji je nedavno predstavljen javnosti u BiH. Sporazum sadrži stavove stručnjaka, međunarodnih organizacija i građana o potrebnim mjerama za pokretanje privrede: smanjenje poreskih opterećanja na rad kako bi se olakšalo upošljavanje novih radnika, povećanje otvorenosti i konkurentnosti na tržištu rada kako bi mladi i nezaposlene osobe lakše pronašle zaposlenje, te kako bi se osiguralo da se trud isplati.

Također, set mjera uključuje i smanjenje zahtjeva i skraćivanje vremena potrebnog za pokretanje poslovanja, te usvajanje unaprijeđenog stečajnog okvira, kako bi se omogućilo brže restrukturisanje preduzeća. Dalje se predviđa izrada e-registra procedura za pribavljanje dozvola i odobrenja, te smanjenje broja povlaštenih mirovina, kao i unaprijeđenje socijalne pomoći za one koji su u stvarnom stanju potrebe.

Ovih šest prioritetnih reformskih mjera moraju provesti vlasti izabrane na Opštim izborima u oktobru 2014. godine.

„Mjere su podržale međunarodne finansijske institucije i Evropska unija, koji su u potpunosti predani pružanju pomoći u njihovoj provedbi te osiguranju finansijske pomoći za ublažavanje kratkoročnih učinaka. Reforme funkcionišu i donose koristi. Cijena izostanka reformi je nepostojanje budućnosti za mlade ljude u njihovoj zemlji. Ovo je hitan zadatak!“, upozorava portparol delegacije EU u BiH.

Oba naša sagovornika ponavljaju da je ekonomska situacija izuzetno ozbiljna. To je najprioritetniji problem, kažu, i kao takav se se mora nametnuti kao glavna tema.

Marko Martić napominje da je Bosna i Hercegovina dugo vremena zarobljena u matricu uređenja unutrašnjih odnosa i zbog toga smatra da, sve dok se ne nađe neko trajno ili barem privremeno rješenje za to pitanje, ekonomija će biti u drugom planu kao tema svakodnevne politike.

“To nas, naravno, ne sprečava da pokušamo snažnije promovisati argumentovani dijalog o ključnim ekonomskim izazovima, gdje organizacije civilnog društva i mediji imaju izuzetno bitnu ulogu. U tom kontekstu, mi smo u GEA-i u proteklih nekoliko godina kroz niz analiza pokušali otvoriti pitanja i ponuditi neke odgovore na probleme kao što su ogromna nezaposlenost mladih, previsoko oporezivanje rada, neadekvatna politika plata u javnom sektoru, negativan uticaj upisne politike i sistema finansiranja visokog obrazovanja na tržište rada i sl”, kaže Martić za naš portal.

On napominje da će takav način djelovanja u GEA-i slijediti i dalje, jer vjeruju da se kroz širu raspravu može doći do kvalitetnih ekonomskih rješenja koja će imati dugoročnu korist za sve.

Iz Delegacije Evropske unije u BiH kažu da će bh. politički lideri morati donijeti dobro promišljene odluke.

„Moramo čuti od političkih stranaka šta je to što planiraju uraditi. U principu, BiH mora funkcionirati kao jedinstven ekonomski prostor ako želi ući u EU i to je to. Do sada je uloženo mnogo truda s krajnjim ciljem stvaranja i funkcioniranja jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH“, kaže MacGuffie.

On dalje pojašnjava da glavni izazov za sve dužnosnike i donosioce odluka jeste da sve postojeće, kao i buduće politike budu dovoljno koordinisane kako bi se postigli optimalni učinci. U suprotnom, politike i aktivnosti određenog upravnog nivoa mogu biti u suprotnosti s politikama drugog upravnog nivo. Takav nesklad može dovesti do ozbiljnih izazova u pogledu uspostave i funkcionisanja jedinstvenog ekonomskog prostora, upozorava MacGuffie.

„Na primjer, zasebne procedure registracije preduzeća i druga ograničenja koja dijele ekonomski prostor bi odmah predstavljale kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ukoliko bi isti stupio na snagu. A to je mnogo više od uslova EU. Naime, i domaći poslovni subjekti i potencijalni strani investitori također žele ispunjenje ovog uslova što je prije moguće“, zaključuje za BUKU Andy MacGuffie.

Kako on napominje, jedinstveno unutarnje tržište između država članica jedno je od glavnih dostignuća EU i služi kao osnova za ekonomski prosperitet zemalja članica i povećanje nivoa socijalne kohezije unutar EU. Trenutno se Bosna i Hercegovina suočava s brojnim ekonomskim izazovima koji stoje na putu napretka i veće ekonomske integracije, a ti izazovi se moraju smanjiti. Sporazum za rast i zapošljavanje daje smjernice kako to i ostvariti.