Da li su pred nama najteža vremena za slobodno bh. novinarstvo?

Prije 31 godinu Generalna skupština UN-a proglasila je 3. maj za Svjetski dan slobode medija.  

Sloboda izražavanja i sloboda medija temeljna su načela i vrijednosti u svakom demokratskom društvu, a posebno su zaštićeni Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. No, i pored toga medijske slobode ugrožene su širom svijeta, Evrope, a specifično u Bosni i Hercegovini.

Prema indexu medijski sloboda Bosna i Hercegovina je nazadovala za čak 17. mjesta, zbog kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj. No, to nije jedini problem s kojim se suočavaju novinarke i novinari u BiH.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Ministri u Savjetu ministara poput Elmedina Konakovića koriste svoj položaj i moć, često se krijući iza institucije ministarstva vanjskih poslova, da napadaju, targetiraju i vrijeđaju novinare, načelnici opština onemogućavaju rad novinarima  tako što: medije izbacuju iz prostorija (načelnik Istočnog Novog Sarajeva), novinarima umjesto odgovora na pitanja nude oralni seks (načelnik Šipova), prijete novinarima (načelnik Srebrenice)…

Pritisci i prijetnje adresirane novinarima i novinarkama su skoro svakodnevnica, a najveća kolektivna prijetnja je kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj te zakon o neprofitnim organizacijama.

Azra Husarić Omerović, novinarka Detektora, ocjenjujući godinu iza nas za Buku kaže da je BiH u tom vremenskom periodu pala na ispitu medijskih sloboda ali i ljudskih prava i to pokazuju primjeri od kriminalizacije klevete, napada na novinare i aktiviste, prijetnje, prijave, tužbe.

“Uz sve napore profesionalnih medija, aktivista, građana, nevladinih organizacije, nije se uspjelo izboriti za profesionalno novinarstvo, pravnu državu i pravedno društvo. Mediji koji biraju da ostanu slobodi i profesionalni sada su dodatno izloženi pritiscima i mogućnosti sankcije, što jedan dio redakcija zbog finansijskog jaza neće moći podnijeti“, kaže Husarić Omerović.

Novinar Miljan Kovač kaže da je u smislu medijskih sloboda godina iza nas malo lošija u odnosu na prethodne.

„Što nije ohrabrujuće, naprotiv, stanje medijskih sloboda je ovdje već dugo tako loše da ga ni kriminalizacija klevete nije drastično pogoršala. Uvođenje klevete u entitetski krivični zakon jeste to stanje pogoršalo u smislu širenja straha među novinarima od toga da bi mogli biti krivično gonjeni zbog iznesenog stava ili činjenice, i bojim se da je njen efekat više autocenzura nego cenzura. Ljudi se, i to je razumljivo, suzdržavaju od bavljenja temama koje bi ih mogle dovesti u nezgodnu situaciju“, kaže Kovač.

Dodaje da su novinari iz dosadašnjih iskustava svjesni da, iako govore istinu, mogu biti tuženi za klevetu, ali da će biti oslobođeni.

„Ipak, nikom nije drago da se “vuče” po sudovima i dokazuje da nije kriv. To je tako pogotovo kada znamo kakvo je naše pravosuđe i da bi takav jedan proces mogao trajati godinama“, kaže Kovač.

Glavna urednica Media.ba i istraživačica Mediacentra Sarajevo Anida Sokol kaže da će se godina iza nas pamtiti kao godina u kojoj se kriminalizovala kleveta u RS-u, usvojio loš Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija u BiH, te usvojio i Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija RS.

“To je godina u kojoj je normalizovano da se press konferencije koriste za obračun s novinarima, i da se novinari etiketiraju kao strani plaćenici. Međutim, u prošloj godini smo imali i sjajne novinarske tekstove i priloge u kojima se otkrila korupcija i kršenje ljudskih prava, priče kroz koje se pokazala snaga novinarskog rada. Kako bismo pokazali važnost novinarskog posla i šta je sve potrebno da se uradi jedna novinarska priča, na Media.ba smo uradili serijal intervjua s novinarima koji su 2023. usvojili nagradu za svoj rad. Sve su to sjajni radovi koji vraćaju povjerenje u novinarstvo“, kaže Sokol.

Kovač: Ovakva situacija ne može dugo potrajati

Naši sagovornici kažu da je neizvjesno kako će se odvijati situacija sa kriminalizacijom klevete te da će od ishoda krivičnih postupaka moći govoriti i o tome da li živimo najteža vremena za slobodno bh. novinarstvo.

„Moramo dodati i vrlo tešku, zategnutu i zaoštrenu retoriku i politiku zbog glasanja o rezoluciji o genocidu u Srebrenici. U ovom vremenu vlasti nastoje grupisati građani, svrstati ih u svoje redove i podijeliti stavove, to se odražava ponovo i na medije i već sada vidimo da pojedini novinari zauzimaju svoje pozicije i ulogu u ovoj propagandi. To nije svrha novinarstva i važno je na takve medije ukazivati kako javnost, publika ne bi postali dezinformisani i odvučeninu pogrešnom smijeru“, kaže Husarić Omerović.

Kovač upozorava da su već sada prisutne i zloupotrebe klevete kao krivičnog djela u kojem ljudi i biznismeni bliski vlastima prijavljuju opozicione političare. Tako je Mile Radišić krivično prijavio Jelenu Trivić.

„Možda su zaista pred nama najteža vremena za slobodu novinarstva, međutim, uvjeran sam da takva situacija ne može dugo potrajati, i da ovi suludi zakoni usmjereni ne samo protiv slobode izražavanja, već i protiv drugih sloboda građana, znače brzi kraj jedne sulude i pogubne politike. Korumpirana vlast i njihovi tajkuni su jedan od dva najveća neprijatelja slobode medija, drugi ništa manji neprijtelj je strah i autocenzura“, smatra Kovač.

Sokol kaže kako je teško predvidjeti da li su pred nama najteža vremena za novinarstvo, ali da je mnogo poteza vlasti koji ugrožavaju medijske slobode, ali oni mogu biti i podstrek da se radi jače, ozbiljnije, da se u javnosti razgovara o medijskim slobodama, jača uloga novinara i medija.

“Možda je ova godina upravo prekretnica i da je sada potrebno jače i odlučnije ići u odbranu medijskih sloboda. Ono što jeste izazovno su pad povjerenja u novinarstvo, pad ugleda novinarske profesije, trend izbjegavanja vijesti, naročito kod mladih, popularnost društvenih mreža koji mijenjaju ulogu medija za mlade. Sve to govori za je potrebno vraćati povjerenje u novinarstvo, jačati medije, uvoditi progresivne medijske politike, braniti ugled ove profesije“, kaže Sokol.

Husarić Omerović kaže da novinare i građane treba zabrinuti što do sada ima skoro 40 prijava za počinjenje krivičnog djela klevete, od čega je većina protiv građana. Zanimljivo je da su u samo dva predmeta protiv novinara donesene naredbe o nesprovođenju istrage.

„Dvije naredbe o neprovođenju istrage su malo u odnosu na ukupan broj prijave i bojim se da će se na kraju koplja slomiti baš na građanima. S druge strane, naredbe o neprovođenju istraga nisu nužno dobro koje treba pohvaliti jer se često koristi kao mehanizam sprečavanja procesuiranja o čemu smo mi istraživali kroz predmete negiranja genocida. Ali dakle riječ je o poptuno različitim segmentima i problemima“, dodaje Husarić Omerović.

Ko su najveći neprijatelji slobodnog novinarstva?

Medijske slobode su imperativ demokratskog i slobodnog društva. Nezavisni mediji su trn u oku političarima, tajkunima, kriminalcima…

Naše sagovornike pitamo ko su najveći neprijatelji slobode medija u BiH.

„Najveći neprijatelji smo mi novinari sami sebi, jer slobodni smo onoliko kolilo želimo biti. Objektivnost, slobodna, etičnost nisu stvar principa novinarstva nego njegovog opstanka. Naša lična uvjerenja, podilaženja jednoj od zajednica ili naroda kojoj pripadamo ili na kraju odabir strane u slučajevima zaoštravanja retorike politika u državi nas vode u propast i novinarstvo gubi svoj smisao. Danas, više nego ikad, moramo ukazivati i podsjećati na to“, stava je Husarić Omerović.

„Najveći neprijatelji slobode medija su određeni političari u BiH, njihovo targetiranje medija, kreairanje narativa da su nezavisni mediji strani plaćenici, uskraćivanje prava na informacije. Sve ovo kreira situaciju u kojoj se gubi povjerenje u novinarstvo, pada ugled profesije, normalizuju napadi na novinare. Potrebno je da se zaustavi sa takvim praksama“, smatra Sokol.

Novinarstvo u Bosni i Hercegovini je u konstantnim problemima. Taman što su de medijske kuće počele oporavljati od ekonomskih problema uzrokovanih pandemijom i smanjenim prihodima od marketinga, mediji su se našli pred novim izazovom – nastaviti raditi slobodno i nezavisno, a izbjeći krivičnu odgovornost zbog klevete. I pored brojnih žrtvovanja veliki broj bh. građana nije na strani novinara/ki već smatra da je opravdano tući ih.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije