Šta je FCAS i u kakvoj je vezi s pitanjem 26 u popisnim obrascima? Kako da čovjek sebi objasni u čemu je razlika između popisa i izbora, osim u tome da pred popis nisu gradovi oblijepljeni posterima plemenskih poglavica?
Tuđman nije znao ništa o Bosni i bosanskim Hrvatima, nego ih je evangelizirao svojim domovnicama, baš kao kršćanski misionar gologuze urođenike u prašumama Amazonije
To da se nema para se otkrilo, doduše, istom kad je našu predstavnicu valjalo poslati na egzotičnu lokaciju gdje se inače biraju najljepše na svijetu, jednu od onih pacifičkih, off shore vukojebina gdje obično vladaju psihopati u generalskim uniformama. Ove godine bio je to Bali, daleko u vražju mater, a u direkciji izbora miss Hrvatske imali su novca, po prilici, da djevojku smjeste možda samo u teretnom prostoru zrakoplova, u plastičnoj košari za kućne ljubimce.
Ateizam je komplikovan stav. Nema sagovornika. Religije su po pravilu militantno uređene i u svojim dokumentima dokazuju da postoji jedan bog i tačka. Svako ko razna otkrovenja čita kao književne žanrove ubrzo će se naći u iskušenju da dokazuje kako ništa nije istina.
U stvarnosti, međutim, Hrvati ne samo da ne čitaju Thomasa Manna, već ne čitaju uopće. Dok tri četvrtine Nijemaca, recimo, u prosjeku čita jednu knjigu mjesečno, prema jednom nedavnom sličnom istraživanju više od polovice Hrvata u godinu i pol dana nije pročitalo nijednu jedinu knjigu!
Rijetko se koja igračka može pohvaliti ovako impresivnom autobiografijom već u trinaestoj godini (proizvodnje) prodanim primjercima svog plastičnog tijela mogla je četiri puta okružiti Zemaljsku kuglu, u 140 zemalja diljem svijeta dvije Barbie lutke se prodaju svake sekunde, a prosječna američka djevojčica ih ima deset. Ona je (uključujući i ostale aktere njezinog svijeta) postmoderna muza mnogim umjetnicima bilo da je slave ili parodiraju, a jednom je prilikom čak obukla i istarsku narodnu nošnju.
“Sposobnost prihvatanja razlika u drugima je sposobnost da prihvatimo naše sopstvene razlike i živimo u miru sa sobom. Tek kada prestanemo da potiskujemo one delove društva koje smo označili kao 'drugačije od nas', mi ćemo postati celina i zdravo društvo“, samo je dio izvanrednog govora Merav Michaeli, izraelske novinarke i aktivistice za ljudska prava koja je ove godine izabrana u izraelski parlament. Efektni govor koji je u dobrom dijelu primjenjiv i na brojne druge države, pogotovo ove na Balkanu, izrekla je upravo u Knesetu i svesrdno ga preporučujemo.