Stiglitz je dobitnik Nobelove nagrade, bivši glavni ekonomista Svjetske banke, a bio je i glavni ekonomski savjetnik američkog predsjednika Billa Clintona.
“Te zemlje nisu uspostavile snažne ekonomije. Postoji entuzijazam da se prijeđe s komunističke na tržišnu ekonomiju, ali taj proces nije baziran na čvrstim temeljima” – ističe Stiglitz.
Nakon izbijanja krize u eurozoni stvari su se pogoršale, strukturni problemi su došli do izražaja, a mjere štednje koje provode vlade vode ka padu potrošnje i potražnje, pa samim tim i proizvodnje, odnosno do slabljenja ekonomije.
Kako nam je kazao Stiglitz, loše stanje u ekonomijama eurozone, koje će se, kako je najavljeno iz Međunarodnog monetarnog fonda, nastaviti i u narednom periodu, loša je vijest za zemlje poput BiH.
U sjedištu MMF-a održana je konferencija na kojoj je on bio jedan od učesnika.”Očigledno je da će slabost u eurozoni pogoditi sve zemlje u regionu jugoistočne Evrope” – navodi Stiglitz.
On je istakao da je „ono što se desilo u Americi i Evropi veliki neuspjeh“.
“Moramo razumjeti da su ljudski resursi, zalihe kapitala i prirodna bogatstva danas isti kao što su bili prije krize, ali da se još nismo vratili na visinu bruto društvenog proizvoda koju smo imali prije krize. To pokazuje naš neuspjeh” – zaključio je nobelovac.
Stiglitz je istakao i da je pogrešno očekivati da će tržišta sama ispraviti sve greške i da će se oporaviti bez intervencija država, odnosno regulatora.
“Trebamo pokušati identificirati gdje su najveći tržišni neuspjesi i intervenirati na način da učinimo da ekonomija bude stabilnija, da se brže razvija i da dođe do bolje distribucije prihoda” – kaže Stiglitz.