Platom u Bosni i Hercegovini nisu zadovoljni ni radnici ni poslodavci. Zvanična prosječna neto plata prema podacima Agencije za statistiku BiH iznosi 1.706 KM. Međutim, iza ove cifre krije se gorka realnost — većina radnika u BiH radi za znatno manji iznos, a čak 65 odsto svih zaposlenih u BiH zarađuje ispod državnog prosjeka.
Najveći broj radnika čija su primanja ispod prosjeka zaposlen je u realnom sektoru — ugostiteljstvu, građevinarstvu, trgovini i prerađivačkoj industriji.
Sindikat: Više od 180.000 radnika u RS radi ispod prosjeka
Na nedavno održanoj konferenciji u Banjoj Luci, predsjednik Saveza sindikata RS Goran Stanković istakao je da dvije trećine zaposlenih ne doseže iznos prosječne republičke plate, što predstavlja više od 180.000 radnika u Republici Srpskoj.
Zarade u privredi su, kako navodi, u prosjeku niže za 200 do 400 KM u odnosu na zvanični prosjek. Stanković je poručio da se fokus konačno mora pomjeriti sa „minimalca za golo preživljavanje“ na platu koja omogućava dostojanstvo:
„Pored osnovnih životnih potreba, ishrane, stanovanja, obrazovanja i zdravstvene zaštite, moramo normalno živjeti. Da ne gledamo kako da svaki fening koji zaradimo utrošimo na osnovne potrebe, nego jednostavno da živimo, ostajemo i radimo u Republici Srpskoj. Taj dio akumulirane dobiti preduzeća mora da se prelije i na plate samih radnika.“
Poslodavci upozoravaju: Prerađivačka industrija izgubila 5.000 radnika
Iako u Uniji poslodavaca RS ne spore da plate moraju rasti, upozoravaju da administrativno nametanje povećanja bez pokrića u realnom sektoru može ugroziti sama radna mjesta. Predsjednik Unije poslodavaca RS Zoran Škrebić iznio je alarmantan podatak iz izvozno orijentisanog sektora:
„Prerađivačka industrija Republike Srpske u posljednje tri godine izgubila je oko 5.000 zaposlenih. Prosječna plata u ovom sektoru iznosi oko 1.400 KM i znatno je ispod republičkog prosjeka.“
Škrebić ističe da ekonomski potresi u Evropi direktno pogađaju domaće izvoznike te da se rješenja moraju tražiti u skladu sa makroekonomskim pokazateljima kako bi preduzeća uopšte opstala.
Trka plata i cijena: Potrošačka korpa odletjela u nebo
Koliko je kupovna moć građana devastirana u proteklim decenijama najbolje pokazuju zvanični uporedni podaci. Primjera radi, 2009. godine prosječna plata iznosila je 790 KM, dok je potrošačka korpa u istom periodu stajala na 1.396 KM. Od tada do danas, plata je porasla za 479 KM, ali je potrošačka korpa skočila za čak 1.597,50 KM!
Ovakav jaz stvorio je opasan ekonomski začarani krug. Profesor Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević ukazuje na dvostruki problem — masovan odliv radne snage zbog niskih primanja, ali i sve prisutniju praksu isplate dijela plate “na ruke”:
„S jedne strane imate odliv radne snage i deficit koji se već manifestuje u ozbiljnom obimu, a s druge strane ti radnici djelimično i odlaze zbog nižih zarada. Suzbijanje prakse isplate plate ‘na ruke’ i prijavljivanje punog iznosa poboljšali bi položaj zaposlenih, njihova buduća penzijska primanja i kreditnu sposobnost.“
Mlinarević smatra da država mora hitno intervenisati smanjenjem doprinosa na plate i grantovima za modernizaciju proizvodnje, kako bi poslodavci uopšte mogli podnijeti veće zarade.
Dok zvaničnici kroz statističke izvještaje plasiraju priču o rastu primanja, poruka sa banjalučke konferencije je jasna: sve dok dvije trećine radnika radi za iznose koji ne pokrivaju ni polovinu potrošačke korpe, priča o “ekonomskom napretku” ostaje samo prazno slovo na papiru.