Bivši šef Misije OSCE-a u BiH i nekadašnji zamjenik ambasadora SAD-a Jonathan Moore angažovan je kao konsultant američke lobističke kompanije Lucas Compton, koja zastupa Vladu Republike Srpske. Prema tvrdnjama Žurnala, Moore sada pomaže vlastima RS i u nastojanjima vezanim za zakon o državnoj imovini, dok dostupna dokumentacija potvrđuje njegov angažman, ali ne i izričito da radi na samom zakonu.
Slučaj Jonathana Moorea otvara pitanje koje je mnogo šire od jednog konsultantskog ugovora – šta se događa kada bivši američki diplomata, koji je godinama predstavljao politiku Washingtona u Bosni i Hercegovini, nakon odlaska iz državne službe postane dio lobističkog aparata koji radi za vlasti Republike Srpske?
Prema dokumentima dostavljenim američkom Ministarstvu pravde, Moore je angažovan kao profesionalni konsultant za Vladu Republike Srpske preko kompanije Lucas Compton. Njegov posao obuhvata analize, savjete i rad na javnim porukama političkih lidera, kontakte sa američkim institucijama i zvaničnicima, uključujući Bijelu kuću, State Department, Ministarstvo finansija i Kongres.
Žurnal je 14. oktobra objavio da, prema njegovim izvorima iz Washingtona, Moore pomaže vlastima RS upravo u pripremi izmjena Zakona o državnoj imovini, kao i u pokušajima da se promijeni dosadašnji stav američke administracije o ovom pitanju. Moore na pitanja Žurnala nije odgovorio.
Međutim, važno je naglasiti: FARA dokumentacija potvrđuje Mooreov angažman i vrstu prijavljenih usluga, ali u dokumentima koje je N1 pregledao nema izričite odredbe da je on angažovan za pisanje zakona o državnoj imovini.
Moore: „Svaki posao bio bi u skladu s Dejtonom“
Još u martu ove godine Moore je za N1 potvrdio da je angažovan kao nezavisni konsultant koji je spreman pomoći kompaniji Lucas Compton u njenim aktivnostima.
Tada je, međutim, tvrdio da konkretan posao još nije obavljen.
„Do danas nije obavljen nikakav posao. Svaki posao koji bi bio obavljen bio bi u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom“, rekao je Moore za N1.
U međuvremenu se pojavila nova informacija.
Žurnal sada tvrdi da Moore pomaže vlastima RS u radu na zakonskom rješenju državne imovine. To znači da se između njegove ranije izjave i novih navoda otvara prostor za ozbiljno pitanje: šta je tačno radio nakon što je u martu rekao da još nije obavljen nikakav posao?
N1 je upravo zbog toga 14. oktobra ponovo problematizirao njegov angažman, ali nije mogao nezavisno potvrditi da Moore radi na zakonu.
Koliko Republika Srpska plaća američko lobiranje?
Prema FARA dokumentima, Lucas Compton ima ugovor sa Ministarstvom za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske vrijedan 40.000 dolara mjesečno.
Moore je zasebno prijavljen kao konsultant i njegova naknada iznosi 30.000 dolara mjesečno. Ti iznosi nisu ista stvar: 40.000 dolara predstavlja ugovorenu mjesečnu naknadu kompaniji, dok se 30.000 dolara odnosi na Mooreovu prijavljenu naknadu. Dokumentacija sama po sebi ne potvrđuje koliko je novca do sada zaista isplaćeno.
Još zanimljivije je šta je ugovorom predviđeno da Moore radi.
FARA prijava navodi da treba da daje političke analize i savjete, pomaže u oblikovanju poruka političkih lidera, predlaže konkretne aktivnosti prema ljudima u SAD-u i međunarodnoj zajednici te komunicira sa američkim federalnim institucijama i Kongresom.
Dakle, nije riječ samo o klasičnom PR angažmanu.
Radi se o pokušaju da se kroz Washington utiče na političku percepciju Republike Srpske i njenih interesa.
Državna imovina – pitanje oko kojeg se lome stavovi Sarajeva i Banjaluke
Upravo zato Mooreov eventualni angažman na pitanju državne imovine ima posebnu političku težinu.
Vlasti Republike Srpske godinama insistiraju na stavu da imovina koja se nalazi na teritoriji entiteta treba da pripadne Republici Srpskoj. Sa druge strane, institucije države BiH i OHR insistiraju na državnom nivou kao nosiocu državne imovine i na potrebi da se pitanje riješi državnim zakonom.
Ustavni okvir i odluke Ustavnog suda BiH čine ovo pitanje posebno osjetljivim, a svaki pokušaj da se postojeća politika Washingtona promijeni mogao bi imati posljedice daleko izvan same imovine.
Zato je posebno interesantno što je upravo Moore – čovjek koji je tokom svoje diplomatske karijere bio duboko uključen u političke procese u BiH – sada angažovan da savjetuje vlasti RS i djeluje prema američkim institucijama.
Bivši diplomata sada na drugoj strani stola
Moore je u BiH poznat kao bivši zamjenik ambasadora SAD-a i bivši šef Misije OSCE-a. Tokom dugogodišnje diplomatske karijere stekao je značajno iskustvo i kontakte u Bosni i Hercegovini i regionu.
Danas te kontakte može koristiti u privatnom sektoru.
Samo po sebi, angažovanje bivšeg diplomate u konsultantskoj ili lobističkoj kompaniji nije dokaz bilo kakvog nezakonitog postupanja. Ključno pitanje je šta konkretno radi i za koje ciljeve lobira.
Tu se vraćamo na njegovu martovsku izjavu da bi svaki posao bio u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Ako se potvrde tvrdnje da je uključen u kreiranje zakonskog rješenja kojim bi se državna imovina suštinski prevela na entitetski nivo, onda će javnost imati puno pravo da pita da li je takav prijedlog zaista u skladu sa ustavnim poretkom BiH i odlukama njenih institucija.
Za sada, međutim, postoji jasna razlika između onoga što je dokumentovano i onoga što je objavljeno kao tvrdnja izvora.
Dokumentovano je da Moore radi za firmu koja zastupa Vladu RS, da je prijavljen kao njen konsultant i da ima zadatak da politički savjetuje i komunicira sa američkim institucijama.
Nije nezavisno potvrđeno da upravo on piše ili priprema zakon o državnoj imovini.
Ali činjenica da je pitanje državne imovine u isto vrijeme jedna od najvećih političkih tema između Banjaluke, Sarajeva i međunarodne zajednice čini ovaj angažman posebno važnim za praćenje.
Jer ako se pokaže da čovjek koji je nekada u BiH predstavljao američku politiku sada u Washingtonu lobira za promjenu te iste politike – onda to više nije samo priča o jednom konsultantskom ugovoru. To postaje priča o tome ko danas pokušava da oblikuje američki stav prema Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.