Ekonomski rast Bosne i Hercegovine usporit će s 2,4 posto u 2025. na 2,3 posto u 2026. godini, dok će inflacija porasti s četiri na pet posto, prognozira Međunarodni monetarni fond (MMF) u najnovijem izvještaju o svjetskim ekonomskim izgledima (World Economic Outlook).
Istovremeno, MMF upozorava da se svjetska ekonomija, uprkos dosadašnjoj otpornosti, suočava sa sve ozbiljnijim rizicima zbog rata na Bliskom istoku, visokih cijena energije i porasta javnog duga.
Prema oktobarskim projekcijama MMF-a, rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Bosne i Hercegovine usporit će s 2,4 posto, koliko je procijenjeno za 2025. godinu, na 2,3 posto u ovoj godini, dok se u 2027. očekuje blago ubrzanje ekonomskog rasta na 2,6 posto.
Istovremeno, prosječna godišnja inflacija u BiH trebala bi porasti s četiri posto u 2025. na pet posto u 2026. godini, nakon čega MMF predviđa njeno usporavanje na 3,3 posto u 2027. godini.
U izvještaju se navodi i da će deficit tekućeg računa Bosne i Hercegovine ove godine iznositi 4,9 posto BDP-a, u poređenju s 3,1 posto u 2025. godini, dok se za narednu godinu predviđa deficit od 4,8 posto BDP-a.
Stopa nezaposlenosti, prema projekcijama MMF-a, trebala bi ostati na 12,2 posto tokom 2026. i 2027. godine.
Prognoze pokazuju da će pojedine zemlje regiona ove godine ostvariti nešto veći ekonomski rast od BiH. Za Srbiju se predviđa rast od 3,3 posto, Crnu Goru tri posto, Albaniju i Sjevernu Makedoniju po 3,5 posto, dok bi hrvatska ekonomija trebala porasti za 2,2 posto.
Na globalnom nivou, MMF predviđa ekonomski rast od 3,1 posto u 2026. i 3,4 posto u 2027. godini. Prognoza za ovu godinu nepromijenjena je u odnosu na aprilski izvještaj, dok su očekivanja za narednu godinu umjereno poboljšana.
Uprkos tome, MMF upozorava da povoljni ukupni pokazatelji prikrivaju sve izraženije razlike među ekonomijama, posebno između zemalja koje ostvaruju koristi od ubrzanog razvoja vještačke inteligencije i onih koje su snažno izložene rastu cijena energije.
Globalna inflacija, prema procjenama Fonda, porast će s 4,1 posto u 2025. na 4,7 posto u ovoj godini, prvenstveno zbog viših cijena energije i hrane, dok bi se u 2027. trebala vratiti na 4,1 posto.
MMF u izvještaju ističe da se svjetska ekonomija tokom proteklih godina suočila s nizom izuzetnih poremećaja, uključujući pandemiju, rat u Ukrajini, sukob na Bliskom istoku i promjene u međunarodnim trgovinskim odnosima.
Iako su finansijski sistemi i tržišta rada pokazali znatnu otpornost, mogućnosti država da ublažavaju posljedice novih kriza postaju sve ograničenije.
Glavna ekonomistica MMF-a Silvana Tenreyro upozorila je u predgovoru izvještaja da bi globalna ekonomija uskoro mogla dosegnuti granice svoje otpornosti ukoliko države ne ojačaju proizvodne kapacitete i obnove finansijske rezerve za odgovor na buduće šokove.
Posebnu zabrinutost izaziva produženi sukob na Bliskom istoku, koji je doveo do ozbiljnih poremećaja u međunarodnom snabdijevanju naftom i drugim energentima.
MMF navodi da je prije početka sukoba kroz Hormuški moreuz dnevno prolazilo približno 20 miliona barela nafte, odnosno oko četvrtine ukupne svjetske pomorske trgovine naftom.
Posljedice zatvaranja tog važnog pomorskog pravca dosad su djelimično ublažene preusmjeravanjem isporuka, povećanjem proizvodnje u drugim državama, korištenjem postojećih zaliha i manjom zavisnošću svjetske ekonomije od nafte u odnosu na prethodne decenije.
Osim energetskih poremećaja, MMF kao jedan od ključnih rizika izdvaja visoki javni dug. Troškovi državnog zaduživanja rastu, a brojne vlade već su iskoristile značajan dio fiskalnih rezervi za ublažavanje posljedica prethodnih kriza.
Fond upozorava da bi kombinacija visokog duga, porasta kamata i novih inflacijskih pritisaka mogla dodatno ograničiti sposobnost država da zaštite privredu i stanovništvo.
Istovremeno, ubrzana ulaganja u vještačku inteligenciju predstavljaju jedan od važnih faktora koji podržavaju svjetski ekonomski rast. Povećana potražnja za tehnološkom opremom, poluprovodnicima i digitalnom infrastrukturom podstakla je investicije i međunarodnu trgovinu.