Pandemija virusa korona, vremenske nepogode i
nesreće (suše, oluje, požari) i aktuelni sukob u Ukrajini u prethodne
tri godine poremetili su svjetsku ekonomiju i privredu i prouzrokovali
da pošasti 21. vijeka budu i glad i siromaštvo, a iako se BiH, na sreću,
ne može svrstati među najsiromašnije zemlje, poput onih s afričkog
kontinenta ili država pogođenih ratnim sukobima, stručnjaci smatraju da
svakako ne treba zanemariti činjenicu da se sve više građana BiH odriče
svakodnevnih potreba za život, što je, kažu, jedan vid siromaštva.
Izvještaji koji se bave pitanjima životnog standarda i prosperiteta upozoravaju da je sve više gladnih i siromašnih u svijetu.
Procjene zvaničnih organizacija kažu da je u ovom trenutku u svijetu
gladno oko 900 miliona ljudi, a da je sukob u Ukrajini između vodećih
svjetskih proizvođača osnovnih žitarica i uljarica dodatno poremetio
ionako tešku situaciju na ovom polju, jer i pandemija kovida-19 još
traje.
Podaci govore da je broj gladnih u 2021. godini širom svijeta bio
skoro 830 miliona, što je za čak 150 miliona više nego prije početka
pandemije. U 2022. godini situacija je dodatno otežana, a smatra se da
je oko 10 odsto svjetske populacije trenutno pogođeno glađu, dok je više
od dvije milijarde ljudi umjereno ili ozbiljno izloženo ovom problemu.
Prateći navedeno, Svjetska banka sada procjenjuje da su male šanse da
će svijet ispuniti cilj koji se zove okončanje ekstremnog siromaštva do
2030. godine.
Agencija Anadolija (AA), prateći podatke Svjetske banke, prenosi da
je izvještaj ove institucije pokazao da je zaustavljen globalni napredak
u smanjenju ekstremnog siromaštva, te da je kovid-19 nanio “najveći
poraz naporima za smanjenje siromaštva od 1990. godine, a rat u Ukrajini
prijeti da pogorša stvari”.
Procjene predstavnika Svjetske banke kažu da je pandemija uvukla
skoro 70 miliona ljudi u ekstremno siromaštvo 2020. godine, što je
najveće jednogodišnje povećanje od početka globalnog praćenja siromaštva
1990. godine.
“Kao rezultat toga, procjenjuje se da je 719 miliona ljudi
preživljavalo s manje od 2,15 dolara dnevno na kraju 2020. godine”,
navodi se u izvještaju, prenosi AA.
Marin Bago iz Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara za “Nezavisne
novine” podsjeća da postoje različiti oblici siromaštva i da, iako je
BiH daleko od najugroženijih država svijeta, činjenica je da se građani
sve više odriču čak i najosnovnijih potreba.
“Dostojanstven život za čovjeka i jednu obitelj, dakle normalne
stvari, bez luksuza i kredita, iznosi 3.000 KM. Jasno je da se ogromna
većina građana u BiH odriče normalnih stvari, koje su uveliko potrebne
za život. Je li to siromaštvo? Pa naravno da jeste čim se odričete npr.
kvalitetne hrane, kulture, sporta, higijene. Dakle, kod nas se
siromaštvo apsorbira kroz odricanje”, pojašnjava Bago.
Na pitanje kako uticati na ovu situaciju, Bago naglašava da to
dobrano zavisi od političke situacije na državnom nivou, jer, ističe,
izbori su završeni i bilo bi poželjno da se formira vlast na svim
nivoima, kako bi mjere bile donesene što je prije moguće.
“Ako nema tih mjera, onda ćemo u narednih nekoliko mjeseci trpjeti i
živjeti u jednoj stihiji. Ko zna kad će se raspravljati o našim
problemima. Sigurno će doći do daljeg rasta cijena, a neizvjesna
situacija će ići prema gore”, upozorava Bago.
Ekonomista Siniša Pepić kaže da siromaštvo u BiH, nažalost, već
godinama nije više socijalna ili ekonomska kategorija, već stanje duha,
te da ova tema ulazi sferu psihologije.
“Zadovoljavanje minimalnim uslovima za život uz slogan ‘samo neka se
ne puca’ dalo je opravdanje poslodavcima da stvarajući ekstremno
bogatstvo za sebe i svoju porodicu naprave armiju siromašnih poslušnika.
Dokaz da se može i da je moglo bolje jesu plate za određene profile
zanimanja koje su znatno povećane usljed odliva radnika u razvijenije
zemlje”, kazao je Pepić za “Nezavisne”