Grčka bi, u slučaju procjene da je napad Turske neposredan i neizbježan, mogla razmotriti izvođenje preventivnih udara čiji bi cilj bio da se protivničke snage onesposobe prije nego što pokrenu veliku vojnu operaciju.
Takav hipotetički scenario objavio je grčki list „Ta Nea“, pozivajući se na vojne analitičare i neimenovane izvore. Važno je, međutim, naglasiti da se ne radi o zvanično objavljenom planu grčke vlade za napad na Tursku, već o mogućem operativnom scenariju u okviru koncepta aktivnog odvraćanja.
Tema je posebno osjetljiva zbog dugotrajnih tenzija između dvije članice NATO-a u Egejskom moru i istočnom Mediteranu.
KADA BI ATINA RAZMATRALA PREVENTIVNI UDAR?
Prema pisanju „Ta Nee“, scenario se povezuje sa izjavama načelnika Generalštaba nacionalne odbrane Grčke Dimitriosa Hupisa iz decembra 2025. godine o sposobnosti izvođenja „preventivnih udara strateškog karaktera na velikoj dubini“.
U opisanom scenariju, takva odluka ne bi bila vezana za bilo kakav pojedinačni incident, već za procjenu da je Turska već započela pripreme za veliki napad iz kojeg nema povratka.
Kao mogući indikatori navode se masovno pomjeranje turskih jedinica, priprema desantnih brodova, njihovo snabdijevanje gorivom i ratnim materijalom, podizanje borbene gotovosti i priprema bespilotnih letjelica i balističkih sistema.
Presudan trenutak, prema scenariju, bio bi kada bi obavještajni podaci ukazali na to da su turske snage dobile konačna operativna naređenja i da je počelo ukrcavanje marinaca.
PRVI KORAK BIO BI „OSLJEPLJIVANJE“ PROTIVNIKA
Ako bi grčko rukovodstvo zaključilo da je napad neizbježan, scenario predviđa koordinaciju obavještajnih i vojnih struktura, uz korištenje savezničkih obavještajnih i satelitskih podataka.
Prva faza hipotetičke operacije bila bi usmjerena na elektronsko ratovanje i pokušaj narušavanja protivničkih komunikacija, radara i sistema za navođenje.
„Ta Nea“ u tom kontekstu opisuje pokušaj da se turski sistemi nadzora i komandovanja privremeno onesposobe, čime bi se smanjila sposobnost Ankare da koordinira odgovor.
Ipak, upravo u ovoj fazi postoji jedan od najvećih rizika. Ako bi se obavještajna procjena pokazala pogrešnom, Grčka bi mogla biti suočena sa ozbiljnim međunarodnim i diplomatskim posljedicama zbog toga što je prva upotrijebila silu.
RAFALI I F-16 VIPER U DRUGOJ FAZI
Prema scenariju koji prenose grčki i regionalni mediji, nakon elektronskog djelovanja uslijedila bi upotreba grčkog ratnog vazduhoplovstva.
U hipotetičkom scenariju pominju se Rafale i modernizovani F-16 Viper, kao i napadi oružjem velikog dometa na odabrane vojne ciljeve.
Kao mogući ciljevi navode se piste i infrastruktura nekoliko turskih vazduhoplovnih baza, među kojima Dalaman, Balikesir i Čigli.
Cilj takve faze, prema autorima scenarija, bio bi da se ograniči sposobnost turskog ratnog vazduhoplovstva da brzo odgovori ili pokrene širu operaciju.
Grčko Ministarstvo odbrane je ranije zvanično potvrđivalo značaj održavanja visoke operativne dostupnosti Rafala, dok je program modernizacije F-16 doveo do formiranja flote Viper.
ŠTA BI BILO SA TURSКIM DESANTNIM SNAGAMA?
Poseban dio scenarija odnosi se na turske desantne snage.
U slučaju procjene da se priprema operacija iskrcavanja na grčka ostrva, „Ta Nea“ navodi mogućnost korištenja sistema poput Spike NLOS i Exocet protiv desantnih jedinica.
Ideja ovog dijela scenarija bila bi da se potencijalna operacija zaustavi prije nego što desantne snage napuste područje iz kojeg mogu biti efikasno napadnute.
To je, međutim, dio hipotetičke analize, a ne potvrda da je takva operacija planirana ili da bi bila izvedena u slučaju buduće krize.
KAKO BI GRČKA POKUŠALA DA ZAUSTAVI TURSКI ODGOVOR?
Autori scenarija računaju i na mogućnost da bi Turska odgovorila raketama i bespilotnim letjelicama.
Zbog toga se u četvrtoj fazi pominje grčka protivvazdušna i protivraketna odbrana, uključujući sisteme Patriot, kao i nove fregate klase Kimon/FDI opremljene radarima SeaFire.
Njihova uloga bila bi zaštita grčke teritorije i vojnih kapaciteta od eventualnog protivudara.
Grčka je u posljednjih nekoliko godina značajno ulaganje u modernizaciju oružanih snaga, uključujući Rafale, F-16 Viper i fregate klase FDI.
CILJ: DA SE KRIZA ZAVRŠI U PRVIH 24 SATA?
Prema scenariju „Ta Nee“, ključna ideja bila bi da se sukob ne pretvori u dugotrajan rat iscrpljivanja.
Autori pretpostavljaju da bi nakon prvih udara došlo do uključivanja SAD, NATO-a i Evropske unije, sa ciljem zaustavljanja borbi i postizanja prekida vatre.
Međutim, tvrdnje o tome kakav bi bio vojni rezultat takve operacije predstavljaju pretpostavke autora scenarija, a ne provjerenu procjenu budućeg sukoba. Nije moguće unaprijed znati kako bi na takav potez reagovala Turska niti kako bi se ponašali NATO saveznici.
NAPETOST U EGEJU OSTALA JE VISOKA
Objavljivanje scenarija dolazi u trenutku kada su grčko-turski odnosi i dalje osjetljivi.
Tokom 2025. godine zabilježeni su novi incidenti između grčkih i turskih vojnih aviona u Egejskom moru, uključujući presretanja i simulirane vazdušne okršaje.
U avgustu 2026. godine grčki F-16 presreli su i tursku bespilotnu letjelicu nakon što je, prema grčkim navodima, ušla u područje atinskog FIR-a i povrijedila grčki vazdušni prostor.