Uprkos odsustvu rasta glavnih izvoznih tržišta u prvom polugodištu ove godine, robni izvoz zabilježio je snažan realni rast veći od 15 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine.
Skok viškova u proizvodnji električne energije namijenjenih izvozu bio je jedan od glavnih faktora ovog rasta, gdje je vrijednost izvoza električne energije u prvom polugodištu skoro trostruko povećana u odnosu na isti period prethodne godine.
Ovo je, prije svega, posljedica naglog povećanja proizvodnje u hidroelektranama usljed izuzetno povoljne hidrološke situacije. Bez toga bi nominalni rast robnog izvoza umjesto aktuelnih 8,7posto u prvom polugodištu iznosio svega 3,7 posto, ocjenjuje se u izvještaju.
Nagli pad izvoznih cijena od približno 11posto u prvom polugodištu ove godine ukazuje da bi realni rast ostatka izvoza bez električne energije mogao biti znatno veći sa stopom od približno 14 posto.
Ovo je u najvećoj mjeri rezultat realnog rasta izvoza baznih metala, drveta, gume i plastike, dijelova opreme, dijelova za motorna vozila, prehrambenih proizvoda, kože i farmaceutskih proizvoda.
U izvještaju se navodi i da je, uprkos prilično evidentnom smanjenju raspoloživog dohotka građana, te sve slabijoj sklonosti građana na potrošnju, privatna potrošnja zabilježila neznatan realni rast.
Privatna potrošnja, takođe, nije našla finansijsku podršku ni u bankarskim kreditima stanovništvu koji bilježe tek neznatan rast u prvom polugodištu.
U prvom polugodištu ove godine došlo je do povećanja potrošnje netrajnih potrošačkih dobara, dok je potrošnja trajnih dobara u padu.
Na to prvenstveno ukazuje prilično snažan rast proizvodnje u prvom polugodištu od 12,3 posto i uvoza od 4,4 posto netrajnih dobara široke potrošnje, dok trajna dobra bilježe neznatan pad.