Niska primanja, rast troškova života i rate kredita sve veći broj građana Republike Srpske tjeraju da traže dodatni posao. Ono što je nekada bilo način da se zaradi više, za mnoge je danas postalo pitanje pukog preživljavanja.
Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu odavno je premašila 3.000 KM, dok je prosječna plata u Republici Srpskoj oko 1.700 KM. U privredi su primanja dodatno niža, često za 200 do 400 KM u odnosu na republički prosjek.
Zbog toga ni dvije plate u porodici, kako upozoravaju potrošači, često nisu dovoljne da pokriju sve troškove – od hrane i režija do rata kredita i troškova za djecu.
Drugi posao više nije izbor, već način da se sastavi kraj s krajem
Iz Udruženja potrošača „DON“ upozoravaju da sve veći broj građana radi dodatne poslove kako bi uspio podmiriti osnovne obaveze.
„Potrošačka korpa je odavno premašila 3.000 maraka i nije nikakvo čudo što ljudi rade dva posla. Mnogi naši sugrađani vraćaju stambene i potrošačke kredite i to je jedini način da prežive“, navodi direktorica udruženja Murisa Marić.
Građani Istočnog Sarajeva i Pala, koji su govorili o svojoj svakodnevici, kao najveće probleme navode skupu hranu, visoke račune, rate kredita i troškove odrastanja djece.
Za mnoge porodice dodatna zarada više nije novac za odmor, putovanje ili neku veću kupovinu, već novac kojim se zatvara mjesečna finansijska konstrukcija.
Prosječna plata izgleda dobro na papiru, ali računica je drugačija
Poseban problem predstavlja činjenica da republički prosjek ne odražava stvarnu situaciju velikog broja zaposlenih.
Radnici u privredi često imaju znatno manje plate od prosjeka, dok su troškovi hrane, stanovanja, energenata i drugih osnovnih potreba praktično jednaki za sve.
Profesor Ekonomskog fakulteta Predrag Mlinarević upozorava da zarade moraju rasti na održiv način kako bi se spriječio novi talas odlazaka stanovništva.
Prema njegovim riječima, dio prostora za povećanje plata trebalo bi da obezbijede poslodavci kroz pravedniju raspodjelu dobiti, dok bi država trebalo da razmotri smanjenje poreskog opterećenja rada.
Rast produktivnosti, ističe Mlinarević, predstavlja najzdraviji put za dugoročno povećanje zarada.
Od ljetovanja do odlaska u bioskop – sve postaje luksuz
I dok građani rade duže i više kako bi podmirili osnovne obaveze, prostor za ono što se smatra normalnim kvalitetom života sve je manji.
Ljetovanje, odlazak u pozorište ili bioskop, večera u restoranu ili čak veća kupovina za porodicu za mnoge više nisu uobičajeni dio života.
Sve se češće svodi na isto pitanje: kako izdržati do kraja mjeseca?
Ekonomisti i predstavnici potrošača upozoravaju da takva situacija dugoročno nije održiva. Ako jedna plata nije dovoljna za osnovne potrebe, a porodica mora da radi dodatne poslove kako bi vraćala kredite i plaćala račune, problem više nije samo u kućnom budžetu – već u standardu života i ekonomskom modelu koji građanima ostavlja sve manje prostora za normalan život.