Slovenija je ostala bez Triglavskog glečera, dok se i posljednji preostali glečer ispod planine Skuta ubrzano smanjuje. Stručnjaci upozoravaju da nestanak ledenih masa u Alpima nije samo pitanje planinskog pejzaža, već sve ozbiljniji problem za vodne resurse ovog dijela Evrope.
Nekada moćni ledeni pokrivači danas su svedeni na male površine leda prekrivene kamenjem. Zime sa sve manje snijega i izrazito topla ljeta ubrzavaju proces topljenja, a posljedice bi se mogle osjetiti mnogo šire od samih planinskih područja.
Od nekoliko hektara leda ostao tek mali ostatak
Podaci Geografskog instituta „Anton Melik“ u Ljubljani pokazuju koliko se situacija promijenila tokom posljednjih decenija.
Geograf Miha Pavšek navodi da je glečer ispod Skute nekada zauzimao oko 2,5 do 3 hektara, dok je danas njegova površina smanjena na približno 1,5 hektar. Istovremeno, debljina leda smanjila se sa nekoliko desetina metara na svega nekoliko metara.
Još dramatičnija je sudbina Triglavskog glečera. Nekada je pokrivao više od 14 hektara, ali je led sada u potpunosti nestao.
Planinski vodič Andrej Slak upozorava da je promjena posebno vidljiva tokom posljednjih desetak godina.
„Stojimo pored posljednjeg preostalog slovenačkog glečera – pogledajte samo šta je od njega ostalo: tek mala površina leda prekrivena sitnim kamenjem i krhotinama“, rekao je Slak, ističući da su glečeri važni rezervoari vode za doline.
Šta nestanak glečera znači za Dravu i Muru?
Gubitak glečera ne znači samo da će planine izgledati drugačije.
Ledene mase predstavljaju prirodne rezervoare koji tokom toplijih perioda godine postepeno otpuštaju vodu. Njihovo smanjivanje zato može uticati na režim oticanja vode u riječnim slivovima.
Pavšek upozorava da vode iz ovog područja doprinose slivovima velikih rijeka, među kojima su Drava i Mura, dok su podzemne vode važan izvor za vodosnabdijevanje.
Prema njegovim riječima, prognoze ukazuju da bi glečeri ispod 3.500 metara nadmorske visine mogli nestati do 2050. godine.
To bi značilo da problem više nije ograničen samo na nekoliko ledenih površina na visokim planinama, već bi mogao imati posljedice po čitav hidrološki sistem.
Nestaje prirodna rezerva vode
Za milione ljudi koji žive u područjima povezanima s alpskim riječnim slivovima, pitanje je mnogo ozbiljnije od toga hoće li na pojedinim vrhovima još biti snijega i leda.
Planinarka Tanja Plavec upozorava da su glečeri važna svjetska rezerva vode i da njihov nestanak treba posmatrati u širem kontekstu klimatskih promjena.
Ukoliko se nastavi trend toplijih ljeta i smanjenja snježnih padavina, alpski region mogao bi izgubiti jedan od svojih najvažnijih prirodnih mehanizama za dugoročno skladištenje vode.
Triglavski glečer već je nestao. Skutanski još postoji, ali sve manje liči na glečer kakav je nekada bio. Pitanje koje ostaje jeste – hoće li nestankom posljednjih komadića leda Evropa početi osjećati i nedostatak vode koju su oni decenijama čuvali?