Zbog novonastale migrantske situacije i problematiziranja svrhe detencijskog centra u/oko kampa Lipa ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić i direktor Službe za poslove sa strancima BiH Žarko Laketa u posjeti su Privremenom prihvatnom centru Lipa, a u poslijepodnevnim satima planiran je sastanak sa članovima Vlade USK.
Biće ovo prilika da kantonalne odnosno lokalne vlasti predstavnicima državne vlasti iznesu probleme sa kojima se suočavaju. S obzirom na to da se bliži ljeto za očekivati je da se u poveća broj migranata u BiH.
U prva tri mjeseca ove godine Granična policija je u skladu sa čl. 37. Zakona o graničnoj kontroli, od pokušaja nezakonitog ulaska u BiH odvratila 1 145 osoba. To je duplo više nego lani kada je u prvom kvartalu od ilegalnog ulaska u BiH odvraćeno 567 osoba.
“Prema državljanstvima, u nezakonitom prelasku državne granice zatečeno je najviše državljana Afganistana, Turske, Pakistana, Burundija, Maroka. Od samog početka migrantske krize, najviše pokušaja nezakonitih ulazaka u BiH je na istočnom dijelu državne granice, iz smjera Srbije i Crne Gore”, rekla je za BUKU Franka Vican portparolka Granične policije BiH.
Od početka migrantske krize Granična policija ima najviše posla u odvraćanju migranta od ulaska u zemlju, a pomoć im pružaju i ostale policijske agencije.
“Pripadnici Granične policije BiH sa svim raspoloživim materijalno-tehničkih sredstvima i kadrovskim kapacitetima poduzimaju mjere i radnje s ciljem učinkovite zaštite državne granice i suzbijanja nezakonitih migracija. Ispomoć Graničnoj policiji BiH pružaju i pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i MUP-a Republike Srpske”, dodala je Vican.
Safet Mušić, ekspert za sigurnost za BUKU kaže da će se migrantska situacija u BiH usložnjavati, ali neznatno.
“Prateći vijesti iz drugih država, kao i procjene međunarodnih organizacija koje se primarno bave migracijama, očekivati je da će doći do blagog povećanja broja migranata u odnosu na zimski period. Ali to je trend koji je karakterističan za povoljnije vremenske uslove i to je uobičajena praksa u migracijskim tokovima. Tako da za sada nema konkretnih pokazatelje o usložnjavanju migrantske situacije u BiH te se nadamo da će tako i ostati”, rekao je Mušić.
Govoreći o migrantskim trendovima u zemljama iz kojih migranti u BiH dolaze kaže da se radi o bježanju od sigurnosnih kriza ili zbog nezadovoljstava radom vlada zemalja iz kojih migranti dolaze. Ukratko, migranti najčešće bježe od rata ili gladi.
“Kada govorimo o državama izvorišta migracija, evidentno je da i dalje prednjače migranti iz država koje su u nekoj vrsti sukoba ili su u konstantnoj krizi koja utiče na sigurnost, to su prije svega Afganistan, Sirija, Irak, DR Kongo, a iz nekih drugih država migranti dolaze zbog gladi, kao što su Nigerija, Somalija i Eritreja. Najnoviji sukob u Sudanu će vjerovatno proizvesti i novi talas migranata iz ove siromašne afričke države. Države kao što su Maroko i Alžir ne spadaju u nabrojane kategorije, ali očito da određeni dio mladih ljudi nisu zadovoljni vladama ovih država i često se odlučuju da napuste svoje države, tako da su i među migrantima u BiH, državljani Maroka i Alžira među pet država po broju migrantata registrovanih u BiH”, pojašnjava Mušić.
Šengen i turistička sezona uzrok većeg broja readmisija
U prvom kvartalu iz Hrvatske je u BiH readmisijom vraćeno 400 migranata, dok je BiH u Srbiju i Crnu Goru vratila tek 24 osobe zatečene u ilegalnom boravku. Uzroka za veći broj readmisija u BiH je, smatra Mušić, više.
“Mislim da je trenutna situacija oko readmisije sa Hrvatskom uslijedila prije svega zbog činjenice da je ova država postala dio Šengenskog prostora, ali i zbog toga da se po mišljenjima nekih političara u Hrvatskoj ne treba dozvoliti povećan broj migranata na ulicama u turističkoj sezoni. BiH ima potpisane sporazume o readmisiji i sa drugim državama u okruženju i šire, pa tako da je očekivati da se sporazumi poštuju sa svima. Od strane Ministarstva sigurnosti BiH su najavljene daljnje aktivnosti na nastavku razgovora sa susjednim državama po tom pitanju”, kaže Mušić.
Povećanje broja migranata nije alarmantno
Stopostotno povećanje broja odvraćenih lica od ilegalnog ulaska u BiH rezultat je većeg broja pokušaja ulazaka, ali i povećanja efikasnosti rada Granične policije.
“Kao neko ko prati i istražuje društvene pojave povezane sa sigurnosnim pitanjima, mogu reći da je Granična policija sada dosta iskusnija u aktivnostima na otkrivanju nelegalnih migracija. Tako da je možda zbog toga povećana i efikasnost. S druge strane vjerovatno je i veći broj pokušaja ulazaka migranata u našu državu, jer nakon velikog pada broja migranata zbog posljedica COVID-19 uslijedio je i rat u Ukrajini, te je sve to uticalo na smanjenje broja migranata u 2022. godini, a ove godine dolazi do blagog porasta u prvom kvartalu godine”, smatra Mušić.
Dodaje da generalno povećanje broja migranata koje su registrovale nadležne institucije BiH još nije dostiglo neku kritičnu tačku, jer prema tim podacima u prva tri mjeseca registrovan je ulazak oko 5000 migranata u BiH.
“Ako poredimo podatke iz ranijih godina, uglavnom dolazi do povećanja broja migranata tokom ljetnih mjeseci, ali to nije pravilo. Tako je u oktobru prošle godine zabilježen ulazak 5000 migranata, što je bio mjesec sa najviše registrovanih ulazaka u 2022. godini. Važna je saradnja sa državama regiona pa i šire, kako bi mogli pratiti kretanje migranata i poduzimati adekvatne mjere na ublažavanju posljedica migracija, naravno uz saradnju sa EU, UN i drugim međunarodnim partnerima”, zaključuje Mušić.
Teret migranstke krize od samog njenog početka prebačen je na lokalne vlasti, dok se državna vlast gubila u novonastaloj situaciji. Uspjehu današnje posjete predstavnika državnih institucija najviše se raduju gradske i kantonalne vlasti u Bihaću.