Svijet se suočava sa novim pritiscima na energetsko tržište, dok se u BiH ponovo otvara pitanje nedostatka strateških zaliha energenata. Ukoliko bi došlo do novog velikog poremećaja na svjetskom tržištu, stručnjaci upozoravaju da bi posljedice mogli osjetiti i građani kroz skuplje gorivo, transport, hranu i druge proizvode.
Na cijene nafte utiču brojni faktori, od geopolitičkih sukoba i problema u snabdijevanju do odluka velikih proizvođača i kretanja potražnje. U trenutnim okolnostima dodatnu pažnju privlače dešavanja na Bliskom istoku, rat u Ukrajini i stanje na svjetskom tržištu nafte.
Poseban problem za BiH predstavlja činjenica da nema sistem strateških rezervi nafte i naftnih derivata koji bi mogao služiti kao zaštita u slučaju većeg poremećaja u snabdijevanju, prenose Nezavisne novine
Evropska komisija godinama upozorava na problem rezervi
Evropska komisija u izvještajima o napretku BiH godinama ukazuje na nedovoljnu usklađenost domaćeg zakonodavstva u oblasti nafte i gasa sa pravilima Evropske unije.
U jednom od izvještaja navedeno je da nije ostvaren napredak u sektorima gasa i nafte u pogledu usklađivanja zakonodavnog okvira sa pravnom tekovinom EU, uključujući izradu zakonodavstva o obaveznim rezervama nafte.
To pitanje posebno dobija na značaju u periodima kada dolazi do velikih oscilacija cijena energenata.
Milovanović upozorava na moguć rast cijene dizela
Energetski ekspert Zdravko Milovanović smatra da bi se svijet, ali i BiH, mogli suočiti sa ozbiljnim posljedicama ukoliko se poremećaji na tržištu dodatno prodube.
Prema njegovoj procjeni, u nepovoljnom scenariju cijena dizela u BiH mogla bi preći četiri, pa čak i pet KM po litru, a ne isključuje ni mogućnost problema u snabdijevanju.
Jedan od faktora koji navodi jeste ograničavanje izvoza dizela iz Rusije, koju opisuje kao važnog globalnog snabdjevača.
Ukoliko bi došlo do ozbiljnijeg poremećaja, posljedice se, prema njegovim riječima, ne bi zadržale samo na benzinskim pumpama.
„Sve gdje dizel-gorivo utiče ili je sastavni dio cijene proizvoda, kao što su prehrambeni i neki drugi, ta komponenta odrazi se na ukupnu cijenu, tako da bi to mogao biti veliki problem“, rekao je Milovanović.
„Dizel utiče na gotovo sve“
Milovanović upozorava da bi rast cijene dizela mogao povećati troškove transporta, poljoprivrede i proizvodnje, što bi se posredno moglo preliti i na cijene proizvoda koje građani svakodnevno kupuju.
On istovremeno ukazuje i na ponašanje domaćeg tržišta, tvrdeći da distributeri goriva brzo reaguju povećanjem cijena kada na svjetskom tržištu dođe do poremećaja, dok se smanjenja cijena, prema njegovom mišljenju, sporije prenose na potrošače.
Kada je riječ o rezervama, Milovanović smatra da bi one mogle predstavljati određenu zaštitu, ali uglavnom kratkoročnu.
„Kao što znate, problem imaju i ozbiljne države poput Njemačke i Francuske, neke mnogo snažnije zemlje EU imaju problem, a ne samo mi“, naglašava on.
Bečarević: „Još nije nastupio najcrnji scenario“
Energetski ekspert Almir Bečarević nešto je oprezniji kada je riječ o prognozama budućih cijena.
On podsjeća da se tržište nafte veoma brzo mijenja i da na njega mogu uticati političke izjave, vojni incidenti i drugi događaji.
„U zadnja 24 sata cijena nafte je pala na oko 102 dolara, tako da još nije nastupio onaj najcrnji scenario. Prognoze su, hajde da kažem, dosta nezahvalne. Onaj ko zna kako će se kretati cijene može postati milioner. To danas ne zna niko“, rekao je Bečarević.
Prema njegovoj procjeni, ukoliko se tadašnji trend nastavi, cijene naftnih derivata mogle bi čak blago pasti u narednom periodu.
„Da imamo zalihe, danas bismo mogli pomoći građanima“
Bečarević je, međutim, mnogo kritičniji kada je riječ o nepostojanju strateških rezervi.
On navodi da bi BiH, da je imala odgovarajuća skladišta i napunjene zalihe u periodu kada je nafta bila znatno jeftinija, danas imala mogućnost da dio posljedica tržišnog udara ublaži.
„U februaru je cijena nafte bila 65 dolara, danas je preko 100. Da imamo skladišta i da smo napunili zalihe, danas bismo mogli pomoći građanima. I uz ciljanu politiku akciza i drugih mjera mogli bismo ublažiti posljedice“, istakao je Bečarević.
Novi pritisak mogao bi se osjetiti i kroz cijenu gasa
Prema Bečarevićevim riječima, slični pritisci mogli bi se pojaviti i na tržištu prirodnog gasa, čije cijene takođe mogu biti povezane sa kretanjima na energetskom tržištu.
On smatra da bi eventualni rast cijena energenata mogao biti posebno značajan za domaćinstva tokom naredne zime.