Cijene goriva u Bosni i Hercegovini ponovo rastu, a novi poremećaji na svjetskom tržištu nafte mogli bi dodatno povećati pritisak na cijene dizela i benzina.
Energetski stručnjak Nihad Harbaš upozorava da bi, ukoliko se napadi u Perzijskom zalivu i Crvenom moru nastave, cijena sirove nafte mogla dostići 120 dolara po barelu, što bi se posredno odrazilo i na tržište goriva u BiH.
Poseban problem predstavlja zatvaranje saudijskog naftovoda East-West, koji je važan alternativni pravac za transport nafte u slučaju poremećaja kroz Hormuz.
Zatvaranje naftovoda dodatno pritiska svjetsko tržište
Harbaš navodi da je naftovod East-West prije napada prenosio između četiri i pet miliona barela dnevno, što predstavlja oko četiri odsto globalne ponude.
„Naftovod East-West postao je kritični alternativni pravac za Hormuz. Prije napada prenosio je oko 4 do 5 miliona barela dnevno, odnosno oko četiri odsto globalne ponude. Njegovo zatvaranje moglo bi tako umanjiti svjetsku ponudu za do četiri odsto“, kazao je Harbaš.
Prema njegovoj procjeni, ukoliko napadi u Perzijskom zalivu i Crvenom moru potraju, cijena nafte mogla bi dostići i 120 dolara po barelu.
Takav scenario bi, kako upozorava, dodatno pritisnuo cijene gotovih naftnih derivata koje BiH uglavnom uvozi.
Gorivo u BiH već oko 3,50 KM
Prema Harbaševim riječima, prosječna cijena goriva u BiH već je povećana na oko 3,50 KM po litru.
On procjenjuje da u narednim sedmicama postoji prostor za dodatni rast od oko 10 do 30 feninga po litru, ukoliko poremećaji potraju i cijene derivata ostanu povišene.
„Predviđanja su da prostor za dalji rast cijena postoji, otprilike za 10 do 30 feninga po litru u narednim sedmicama, ako poremećaj potraje i cijene derivata ostanu povišene, uz mogućnost većih skokova u ekstremnijem scenariju“, navodi Harbaš.
Ipak, on naglašava da regulisane marže i konkurencija na domaćem tržištu mogu ograničiti intenzitet poskupljenja.
Zašto cijene nafte ne znače odmah istu cijenu na pumpama?
Promjene na svjetskom tržištu ne prenose se automatski i istom brzinom na benzinske pumpe u BiH.
Harbaš objašnjava da cijene domaćih derivata zavise od više faktora – kotacija gotovih derivata na mediteranskom tržištu, troškova transporta i uvoza, kursa, akciza, PDV-a i lokalnih marži.
„Obično je potrebno od nekoliko dana do jedne ili dvije sedmice da se promjene prenesu na tržište, mada kod oštrih skokova to može biti i brže, a kod pada cijena sporije“, kaže Harbaš.
Prema njegovim riječima, tržište fizičkih derivata, posebno dizela, reaguje brže i oštrije na geopolitičke poremećaje.
Dizel bi mogao otići između 3,70 i 4,20 KM
U slučaju nastavka rasta cijene nafte, Harbaš procjenjuje da bi cijena dizela u BiH mogla dostići od 3,70 do 4,20 KM po litru, dok u ekstremnom scenariju ne isključuje ni više cijene.
„Realan raspon za dizel u BiH mogao bi biti od 3,70 do 4,20 KM po litru, ili čak i više u ekstremnom scenariju, uz sličan relativni rast cijene benzina“, naglašava Harbaš.
On, međutim, upozorava da rast cijene nije linearan i da zavisi od rafinerijskih marži, transportnih troškova i drugih lokalnih faktora.
Za vozača koji u rezervoar automobila sipa 50 litara goriva, prelazak sa 3,50 na 3,70 KM značio bi oko 10 KM veći trošak po punom rezervoaru, dok bi pri cijeni od 4,20 KM razlika iznosila oko 35 KM.
Poskupljenje goriva brzo se preliva na cijene robe
Eventualni novi rast cijena goriva ne bi pogodio samo vozače.
Dizel predstavlja značajan trošak u transportu i logistici, ali i u poljoprivredi, industriji i drugim privrednim djelatnostima. Zbog toga bi skuplje gorivo moglo povećati troškove proizvodnje i transporta, a dio tih troškova mogao bi se prenijeti i na krajnje potrošače.
„Poskupljenja goriva prenose se i na cijene robe, što bi privreda osjetila kroz inflatorni pritisak i veće operativne troškove za prevoznike, poljoprivredu, industriju i druge sektore“, upozorava Harbaš.
Naredne sedmice ključne za cijene goriva
Harbaš smatra da je kratkoročni rizik od novih poskupljenja ili zadržavanja cijena na povišenom nivou trenutno veći od mogućnosti brze stabilizacije.
Ukoliko se naftovod brzo vrati u funkciju i ne bude novih napada, pritisak na tržište mogao bi oslabiti. Međutim, produžavanje poremećaja ili njegovo dodatno pogoršanje moglo bi zadržati cijene na višem nivou.
Za BiH je dodatni problem to što nema velike domaće rezerve niti dovoljne rafinerijske kapacitete koji bi mogli značajnije ublažiti ovakav tržišni šok.
„To jedino mogu ublažiti mjere vlada kroz marže, akcize i eventualne popuste, ali ne mogu eliminisati uticaj“, zaključuje Harbaš.
Procjene o cijeni dizela od 3,70 do 4,20 KM zato treba posmatrati kao mogući scenario, a ne kao najavu sigurne cijene. Konačan nivo zavisiće od daljeg razvoja situacije na svjetskom tržištu nafte, trajanja poremećaja u snabdijevanju i kretanja cijena gotovih naftnih derivata.