Bubić naravno tvrdi da je optužnica promašaj i neodrživa te da je plod politike.
“Podizanjem optužnice protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike
Srpske, politika je očigledno provalila u Tužilaštvo BiH. Da bi se
optužnica Tužilaštva BiH i potvrdila potrebno je da politika provali i u
Sud BiH. Ne postoje pravne norme koje podržavaju visokog predstavnika u
BiH kao zakonodavca, niti dokument koji aktivno legitimiše Christiana
Schmidta kao visokog predstavnika”, istakao je Bubić.
Da bi se optužnica potvrdila, naveo je Bubić, Tužilaštvo BiH treba Sudu BiH da ponudi najmanje dvije stvari.
“Prvo, pravnu normu iz koje proizilazi da je visoki predstavnik
nadležan ‘da donosi zakone’ u BiH. Postoji li ovakva pravna norma,
uključujući i bilo koju ugovornu odredbu Dejtonskog sporazuma, s
aneksima? Ne postoji. Druga stvar, pravni dokument o naimenovanju
Christiana Schmidta za visokog predstavnika. Postoji li ovakav dokument?
Ne postoji”, smatra advokat Bubić.
On dalje da postoji dugogodišnja praksa da visoki predstavnik donosi
zakone u BiH i da se predstavlja kao zakonodavno tijelo, mimo sadržine
Ustava BiH, kao i svih važećih zakona u BiH, i mimo sadržine Dejtonskog
sporazuma.
Bubić je dalje kazao da od 2000. godine postoji samo upravni odbor
‘nepostojećeg’ PIC-a koji se sastajao dva puta godišnje u Sarajevu na
nivou političkih direktora ministarstava spoljnih poslova država,
članica tog de fakto i de jure neformalnog organa.
“Znači da bi Sud BiH kod ocjene uslova za potvrđivanje optužnice
trebao razmotriti opšte pitanje nadležnosti visokog predstavnika da
donosi zakone u BiH, a posebno da provjeri postoji li dokument o
aktivnoj legitimaciji Christiana Schmidta da vrši poslove visokog
predstavnika jer je to bila suština odbrane predsjednika Republike
Srpske Milorada Dodika, koju je dao u istražnom postupku”, rekao je
Bubić.
Kao branilac, Bubić je podsjetio da ovakva odbrana predsjednika Republike Srpske nije proizvoljan stav Milorada Dodika.
“Republika Srpska je na sjednici Narodne skupštine, kao najvišeg
organa strane-potpisnice Aneksa 10, razmatrajući Informaciju o primjeni
Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, na sjednici održanoj 10. marta 2021.
godine, pored ostalog zaključila: ‘Narodna skupština Republike Srpske
konstatuje da su u skladu sa Aneksom 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir
u BiH, čiji potpisnik je i Republika Srpska, samo strane ugovornice
nadležne da traže postavljanje visokog predstavnika. Brojni visoki
predstavnici su bezobzirno urušavali vladavinu prava, kršeći i
međunarodno i domaće pravo, ignorišući usko definisana ograničenja
mandata dodijeljenog visokom predstavniku Aneksom 10'”, naglasio je
branilac predsjednika RS.
On je naveo da Narodna skupština Republike Srpske uvažava svakog
predstavnika međunarodne zajednice koji iskreno želi da pomogne BiH,
ipak, zbog elementarnog nepoštovanja vladavine prava u vidu kršenja
Aneksa 10 kakvo je ispoljeno od svih visokih predstavnika, Republika
Srpska ne može prihvatiti nametanje bilo koje ličnosti za visokog
predstavnika.
“Slijedi da Milorad Dodik, kao legitimno izabrani predsjednik
Republike Srpske, samo slijedi volju najvišeg zakonodavnog organa
Republike Srpske. Tako i u ovom slučaju, koji Tužilaštvo BiH želi
predstaviti krivično-pravnim, Milorad Dodik samo potpisuje ukaze o
proglašenju zakona koji je usvojila Narodna skupština. Obavlja poslove u
okviru nadležnosti funkcije na koju je izabran voljom građana”, rekao
je Bubić u izjavi za Srnu.