Komesar za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn uručio je 9. decembra 2016. godine u Sarajevu upitnik Evropske komisije predsjedavajućem Savjeta ministara Bosne i Hercegovine dr. Denisu Zvizdiću.
Posjeta komesara Hahna Bosni i Hercegovini uslijedila je nakon podnošenja zahtjeva za članstvo u EU koji je BiH predala u februaru 2016. godine, i zelenog svjetla koje je Vijeće dalo Komisiji za pripremu Mišljenja o zahtjevu za članstvo, u septembru 2016. godine.
Ovom prilikom, komesar Hahn ponovio je da je Evropska unija opredijeljena da podrži EU perspektivu ove zemlje.
“Čitav ovaj proces može biti prava prekretnica za budućnost Bosne i Hercegovine, jer sada ova zemlja može da bude ocijenjena u odnosu na iste standarde koji važe za zemlje članice EU“, naglasio je komesar Hahn.
Komesar Hahn je naveo da je sprovođenje Reformske agende na pravom putu, da će uskoro biti potpisan protokol o prilagođavanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te da je usvojen mehanizam koordinacije, što će biti od presudnog značaja za ovaj proces.
Upitnik predstavlja analitički alat pomoću kojeg Evropska komisija stiče uvid u stanje države koja teži da postane punopravna članica. Bosna i Hercegovina trenutno posjeduje statut potencijalne države kandidata, a tek nakon što na zadovoljavajući način odgovorimo na Upitnik, Komisija će dati pozitivno mišljenje (avis) za dobivanje statusa kandidata i početak pregovora. Nakon toga, sve je opet u Vijeću i potpuno ovisno o raspoloženju država članica, te njihovoj ocjeni stanja u smislu ispunjenja dodatnih obaveza, posebno provedbe mjera sadržanih u Reformskoj agendi i mogućih novih uslova koji bi se pojavili u međuvremenu.
Adnan Huskić , politički analitičar, kaže za BUKU kako je nužno napomenuti da je politika proširenja tek jedna od rijetkih preostalih oblasti unutar EU gdje se upotrebljava jednoglasno odlučivanje, te gdje svaka pojednična država unutar može blokirati napredak država koje se u procesu približavanja.
„Kao što Hrvatska trenutno blokira otvaranje novih poglavlja u slučaju Srbije, jednako tako je to zarad bilateralnih problema radila Slovenija Hrvatskoj, Kipar (i Francuska u jednom momentu) Turskoj, te Grčka (i Bugarska) Makedoniji. Vrijedno podsjećanja je da je Makedonija već u novembru 2005. dobila pozitivno mišljenje od Komisije na dostavljene odgovore na upitnik i kandidatski status od strane Europskog Vijeća samo mjesec dana kasnije, ali se od toga nisu odmakli evo već više od deceniju zbog spora sa Grčkom oko imena“ kaže Huskić za BUKU.
Dodaje kako je upitnik koji je BiH dobila značajno obimniji (preko 3200 pitanja) od upitnika koji si dostavljeni Srbiji (2483), Albaniji (2280) i Crnoj Gori (2178). Također je značajno kraći od onih koji su svojevremeno dostavljeni Hrvatskoj (4560) i Makedoniji (4666).
„Prosječno se državama daje dva do četiri mjeseca za pripremu odgovora, nakon čega je moguće da EK zatraži postavi dodatna pitanja. BiH je dati cijelih šest mjeseci za ovaj posao. Ukoliko odgovori budu zadovoljavajući za Komisiju, ona će dati pozitivan avis, a Europsko Vijeće bi trebalo BiH dodijeliti kandidatski status, te odrediti datum za početak pregovora. Ovo će, naravno, ovisiti u velikoj mjeri o ispunjenju specifičnih uslova postavljanih BiH za prijem u EU“ ističe naš sagovornik.
Nekoliko pitanja, smatra on, zavrjeđuju pažnju javnosti kada govorimo o samom procesu pripreme odgovora na upitnik.
„Prvo je da li će BiH moći dostaviti odgovore na određena pitanja oko kojih postoji neslaganje u BiH. Pored toga postavlja se pitanje koordinacije ovog složenog zadatka, imajuću u vidu potrebu uključenja različitih nivoa vlasti u BiH, i na kraju pitanje osposobljenosti Bh administracije, za koju znamo da nije popunjena na bazi merita, kvalifikacija i sposobnosti, već etno-nacionalne, političke i familijarne pripadnosti. Na sva ova pitanja ćemo odgovor dobiti u narednih šest mjeseci, koliko iznosi rok za dostavljanje odgovora na Upitnik“ dodaje.
Prema njegovom mišljenju pitanja su iznimno interesantna i odgovori na njih će pružiti detaljan i sveobuhvatan uvid ne samo Komisiji, već i građanima u BiH u stanje društva i države u kojoj živimo.
Podsjetimo, na 2.483 pitanja iz Upitnika, koji je Srbiji uručen 24. novembra 2010. odgovoreno je za svega mjesec i po dana, dok je zemljama iz regiona za to bilo potrebno od tri do pet meseci.
Od ostalih država iz regiona najbrža je bila Hrvatska. Ona je 2003. godine odgovorila na 4560 pitanja za tri mjeseca.
Recimo, Albanija je na 2.284 pitanja odgovorila za četiri mjeseca, dok je Crnoj Gori i Makedoniji bilo potrebno skoro po pet mjeseci. Upitnik za Crnu Goru imao je 2.178 pitanja, dok je Makedonija dobila najmanji ‘paket’ od 1.922 pitanja.
Ivana Korajlić, portparoka TI BiH imala je priliku da pregleda Upitnik i za BUKU ocjenjuje dijelove Upitnika koji se tiču javne uprave, borbe protiv korupcije, pravosudja, javnih nabavki, i ogromnog broja pitanja koja se tu nalaze.
“Na prvu se stvara zabrinutost oko toga da li će institucije moći odgovoriti na veliki dio pitanja, imajući u vidu da ne postoje jedinstveni mehanizmi praćenja provodjenja ovih reformi, a sa druge strane sam sistem je rascjepkan, a veliki broj mehanizama na čije postojanje se pitanja odnose ili ne postoje ili postoje samo parcijalna rješenja” kaže Korajlić za BUKU.
Jedna od tačaka spoticanja, dodaje, će sigurno biti ispunjenost medjunarodnih preporuka i uskladjenost domaćeg zakonodavstva sa medjunarodnim konvencijama, jer smo tu u veoma lošoj poziciji, počevši od GRECO preporuka koje se odnose na finansiranje stranaka, sukob interesa itd., do ODIHR preporuka o finansiranju kampanja, a nedavno je i TI BiH objavio monitoring uskladjenosti sa Konvencijom Ujedinjenih nacija protiv korupcije (UNCAC), koji pokazuje da zakonski okvir nije u potpunosti uskladjen sa Konvencijom, i da je dodatno relativizirana neusklađenošću na različitim nivoima, da nije u skladu sa međunarodnim standardima i najboljim praksama, te da zapravo najveći problem i dalje predstavlja nedostatak efikasnih mehanizama implementacije.
“A upravo će kod implementacije biti naredna tačka spoticanja, imajući u vidu da se brojna pitanja odnose na kapacitete institucija koje provode zakone i njihovu nezavisnost, te na kod nas gotovo nepostojeće mehanizme osiguranja integriteta nosilaca funkcija.Tu su pitanja mehanizama za depolitizaciju javne uprave, a mi idemo ka sve većoj politizaciji; zakonskog okvira u oblasti sukoba interesa, koji kod nas gotovo uopšte ne funkcioniše skoro 3 godine; zaštite zviždača koja je samo parcijalno i samo na jednom nivou riješenja; korupcije u privatnom sektoru, koja kod nas gotovo uopšte nije pokrivena zakonskim okvirom; procesuiranja korupcije i kaznene politike, za koju znamo kakvu lošu statistiku imamo; nezavisnost i integritet pravosudja, gdje još uvijek nismo usvojili pravila i procedure; transparentnost javnih nabavki I nadzor, gdje takođe ne zadovoljavamo standarde i direktive ” ističe naša sagovornica.
Ipak kaže kako sam Upitnik može poslužiti kao poziv za buđenje i smjernica u kojem pravcu trebamo ići i koji mehanizmi su nam neophodni, iako već godinama postoje jasne smjernice koje najčešće ignorišemo. S druge strane ostaje pitanje koliko će se ozbiljno pristupiti odgovorima i koliko će oni biti objektivni i biti u mogućnosti da daju potpunu sliku.
TI BiH je povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije predstavio rezultate Monitoringa provođenja antikorupcionih reformi, gdje je analizirao napredak u oblastima kao što su javne nabavke, sukob interesa, finansiranje političkih partija, pristup informacijama, zaštita zviždača I oduzimanje nezakonito stečene imovine.
Rezultati pokazuju potpuno odsustvo napretka i kada je riječ o unapređenju zakonskog okvira za borbu protiv korupcije i kada je riječ o primjeni zakona i sankcionisanju.
“U nekim oblastima, kao što je sukob interesa, imamo i potpuni nazadak i nepostojanje primjene zakona, a vlasti nisu pokazale nikakav stvarni interes za provođenjem ovih reformi, što je i EU istakla u svom izvještaju o BiH. Tako da će biti krajnje zanimljivo pratiti na koji način će se dati objašnjenja za nepostojanje ovih ključnih mehanizama i u samom upitniku” naglašava Korajlić za BUKU.
Iz Delegacije EU u BiH rečeno je za BUKU kako je Upitnik instrument putem kojeg Evropska komisija ocjenjuje stanje i spremnost zemalja koje apliciraju za članstvo u EU da napreduju u procesu pridruživanja, odnosno da im se odobri status države kandidatkinje i da se otvore pregovori o pridruživanju.
“Upitnik uključuje kako jednostavna tako i složena pitanja sa ciljem dobivanja preciznih podataka o zemlji, od poštivanja političkih i ekonomskih kriterija, pa sve do stepena usklađenosti sa zakonodavstvom EU, kao i informacija o institucionalnim i administrativnim kapacitetima koji su potrebni za preuzimanje i provođenje zakonodavstva EU u svakoj od 33 oblasti pravne tekovine EU” naglašeno je u odgovoru EU delegacije u BiH.
Kako se dodaje, uobičajeno je da se zemlji koja je podnijela zahtjev za članstvo da određeni vremenski rok da popuni Upitnik.
“Ali, kvalitet je važniji nego brzina davanja odgovora, te je moguće da zemlji koja je aplicirala bude potrebno više vremena da odgovori kako bi se postigao bolji kvalitet odgovora” stoji u odgovoru za BUKU.
Kako je rečeno, vlasti u BiH se sada trebaju aktivno angažovati na svim nivoima da bi osigurale da ovaj proces nesmetano teče. S obzirom na njegovu zahtjevnu prirodu, ovaj proces će poslužiti i kao ključni test funkcionalnosti mehanizma koordinacije o pitanjima koja se tiču EU.
Adnan Huskić za kraj kaže se može desiti da cijeli proces izleti iz šina kao žrtva bespoštedne političke borbe na domaćem terenu, što ne bi bilo prvi put. Međutim konkretan rad na Upitniku također mogao imati pozitivan efekat u smislu smanjenja tenzija unutar političkih i administrativnih struktura koje će morati intenzivirati saradnju, izmjenjivati informacije, te poboljšati sopstveni učinak ukoliko nam je cilj da odgovore dostavimo u roku.
Upitnik možete pronaći ovdje