Jedan od najpoznatijih američkih ekonomista Jeffrey Sachs održao je predavanje na Univerzitetu u Banjoj Luci, ali je ekonomija, uprkos njegovoj impresivnoj profesionalnoj biografiji, ovoga puta ostala gotovo u drugom planu.
Sachs je profesor Univerziteta Columbia u New Yorku, godinama je bio savjetnik generalnih sekretara Ujedinjenih nacija, a tokom višedecenijske karijere savjetovao je brojne vlade širom svijeta o ekonomskim reformama, razvoju i izlasku iz velikih ekonomskih kriza. Jedan je od najpoznatijih zagovornika održivog razvoja i međunarodne saradnje.
U Banjoj Luci mu je vršilac dužnosti rektora Univerziteta Ranko Škrbić uručio počasni doktorat za doprinos razvoju ekonomskih odnosa i mirnom rješavanju međunarodnih konflikata.
Nakon ceremonije Sachs je održao predavanje pod nazivom „Republika Srpska u multipolarnom svijetu“, koje je bilo znatno više posvećeno geopolitici, ratovima i budućnosti međunarodnog poretka nego ekonomiji.
Predavanje je obilovalo direktnim i često vrlo oštrim stavovima, pri čemu je Sachs najveći dio kritika usmjerio upravo prema spoljnoj politici vlastite zemlje i aktuelnoj američkoj administraciji.
Multipolarizam, multilateralizam i multietničko upravljanje
Tri pojma oko kojih je Sachs gradio najveći dio svog predavanja bili su multipolarizam, multilateralizam i multietničko upravljanje.
Prema njegovom viđenju, multipolarni svijet više nije politička projekcija budućnosti, nego činjenica sa kojom se međunarodni sistem mora pomiriti.
Era u kojoj postoji samo jedan dominantan centar moći, smatra Sachs, pripada prošlosti.
Velike sile zato moraju naučiti da sarađuju, prije svega u oblasti bezbjednosti, dok je pitanje upravljanja multietničkim društvima jedan od najvećih izazova savremenog svijeta.
„Globalizam je partnerstvo ravnopravnih, a ne dominacija jednog centra moći“, poručio je Sachs.
Upravo je multietničnost bila jedna od tačaka na kojoj je povezivao globalne probleme sa Bosnom i Hercegovinom i Balkanom.
Govoreći nakon dodjele počasnog doktorata, rekao je da je pitanje kako postići harmoniju u raznolikim društvima jedan od najvećih izazova današnjice.
„Imamo različite izazove, ekološke, ljudske i društvene. Prevazići tako nešto u multietničkom društvu jeste izazovno“, rekao je.
„Balkan je mikrokosmos svijeta“
Poseban dio predavanja Sachs je posvetio Balkanu.
Opisao ga je kao prostor koji geografski spaja istok i zapad, sjever i jug, i koji je kroz istoriju upravo zbog svog položaja bio trgovačka ruta, ali i prostor susreta i sukoba velikih imperija.
Za Sachsa, međutim, najveća vrijednost Balkana nije samo njegov geografski položaj, nego njegova raznolikost.
„Balkanska regija je značajna na toliko načina, ali najznačajnija je u svojoj raznovrsnosti“, rekao je Sachs.
Govoreći o Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, kazao je da upravo činjenica da na malom prostoru postoje različiti narodi, kulture i tradicije predstavlja svojevrsni model globalnih izazova.
„Ovo je mikrokosmos svijeta i kada bismo riješili vaše probleme, riješili bismo probleme svijeta“, poručio je.
Sachs je time pitanje odnosa među narodima na Balkanu smjestio u širi kontekst svog predavanja: ako je moguće pronaći model mirnog života i saradnje u složenim multietničkim zajednicama, smatra on, isti princip moguće je primijeniti i na odnose velikih sila.
OHR i BiH: „Zemlja mora sama određivati svoju budućnost“
Odgovarajući na pitanje novinara o ulozi visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Sachs je rekao da BiH očigledno ima mnogo izazova kada je riječ o upravljanju, ali je istakao da svaka država mora biti sposobna da samostalno donosi odluke.
„Jedna zemlja mora u tom smislu biti samostalna i sama određivati svoju budućnost“, rekao je Sachs.
Bosnu i Hercegovinu vidi kao dio evropskog prostora, ali Evrope koja bi, prema njegovim riječima, trebalo da bude kontinent mira, a ne novih sukoba.
„Treba da budete dio Evrope kao kontinenta koji živi u miru i harmoniji. Evropa u ratu nije nešto čemu bilo ko treba da teži. Težnja mora da bude evropski mir“, poručio je.
„Još jedan svjetski rat bio bi posljednji“
Jedna od centralnih poruka Sachsovog predavanja odnosila se upravo na opasnost od velikog rata.
Njegova procjena je dramatično jednostavna: čovječanstvo više sebi ne može priuštiti još jedan svjetski sukob.
„Na kraju smo puta. Još jedan svjetski rat bio bi posljednji“, rekao je Sachs.
Dodao je da čovječanstvo danas raspolaže mogućnošću da napravi „nevjerovatno grozne stvari, bez ikakvog razloga, samo zato što imamo oružje“.
Zbog toga je tokom predavanja više puta ponavljao da između velikih sila danas zapravo ne postoje egzistencijalni razlozi za sukob.
SAD, Kina i Rusija ne vode borbu za osnovne resurse bez kojih ne mogu opstati, kazao je Sachs. Imaju dovoljno hrane, vode i energije, pa je, prema njegovom mišljenju, ideja neprekidne geopolitičke konfrontacije potpuno besmislena.
Umjesto toga, upravo velike sile imaju najviše razloga za saradnju.
Kao oblasti u kojima je takva saradnja neophodna naveo je vještačku inteligenciju, klimatske promjene i globalne zdravstvene krize.
Amerika ne prihvata da više nije jedina supersila
Sachs smatra da je jedan od najvećih problema savremene međunarodne politike to što Sjedinjene Američke Države još uvijek teško prihvataju realnost multipolarnog svijeta.
„Ne postoji više jedna supersila“, rekao je.
Kao primjer promijenjenih odnosa naveo je BRICS, koji vidi kao platformu kroz koju se gradi ravnopravniji međunarodni poredak.
Kina i Indija, kazao je, više nisu posmatrači nego države koje direktno oblikuju svjetsku ekonomiju i geopolitiku.
Govoreći o Kini, Sachs ju je predstavio kao pozitivan primjer velike sile koja, prema njegovoj ocjeni, nije pokazivala imperijalne tendencije karakteristične za druge velike sile.
Posebno je govorio o potrebi da velike sile međusobno poštuju ono što je nazvao njihovim „crvenim linijama“.
Zagovara politiku dobrog susjedstva u kojoj se velike države uzdržavaju od miješanja u unutrašnje poslove manjih, ali i od poteza koji druge velike sile mogu doživjeti kao direktnu bezbjednosnu prijetnju.
Ukrajina i NATO
Govoreći o ratu u Ukrajini, Sachs je ponovio stav koji već godinama javno zastupa – da je širenje NATO-a prema istoku bilo ključni faktor koji je prethodio ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Prema njegovom tumačenju, približavanje NATO-a ruskim granicama dovelo je do osjećaja ugroženosti u Moskvi i nastavilo logiku Hladnog rata.
To je Sachsovo tumačenje uzroka rata; Rusija je u februaru 2022. izvršila invaziju na Ukrajinu, dok zapadne države odbacuju ideju da širenje NATO-a može biti opravdanje za napad.
Sachs je rat opisao i kao proxy sukob Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.
Tokom predavanja, otišao je i dalje, tvrdeći da napadi koje Ukrajina izvodi duboko unutar Rusije ne bi bili mogući bez direktnog učešća američke CIA-e i britanskog MI6.
Kritikovao je i Veliku Britaniju, Njemačku i Francusku zbog, kako je rekao, politike koja Evropu vodi ka produžavanju rata sa Rusijom.
Oštro o Izraelu i Gazi
Sachs je nekoliko puta tokom predavanja naglasio da je Jevrej, ali je istovremeno veoma oštro kritikovao politiku Izraela.
Govoreći o Gazi, rekao je da Izrael čini masovne zločine i da se rat i stradanje civilnog stanovništva ničim ne mogu opravdati.
Sličan stav iznio je i o američko-izraelskim napadima na Iran.
Na novinarsko pitanje o tome kako obuzdati cijene nafte i inflaciju, njegov odgovor nije bio klasično ekonomski.
Rekao je da bi način da se stabilizuje cijena nafte na svjetskom tržištu bio da Sjedinjene Američke Države zaustave rat sa Iranom, koji je ocijenio potpuno neosnovanim, povuku svoje brodove i omoguće da Hormuški moreuz ponovo bude normalno prohodan.
Trump, Kina i male države
Ni američki predsjednik Donald Trump nije bio pošteđen Sachsovih kritika.
Opisao ga je kao nekompetentnog, impulsivnog i čovjeka bez dovoljno samokontrole.
Ipak, Sachs smatra da Trump razumije jednu važnu stvar: direktan sukob sa velikim silama poput Rusije i Kine bio bi isuviše opasan.
Problem, prema njegovoj interpretaciji, nastaje u odnosu prema manjim državama, prema kojima Washington često nastupa kao da može raditi šta želi.
Kao primjer naveo je Venecuelu i američko ponašanje prema njenom rukovodstvu i naftnim resursima, rekavši da je Amerika “kidnapovala predsjednika ove države i uzela njihovu nafte”.
Govoreći o političkoj korupciji, Sachs je iznio možda i najoštriju ocjenu cijelog dana.
Aktuelnu američku administraciju nazvao je, prema vlastitim riječima, „najkorumpiranijom administracijom u istoriji Sjedinjenih Američkih Država“.
Umjetna inteligencija i klimatske promjene
Iako je predavanje dominantno bilo posvećeno geopolitici, Sachs se dotakao i dva pitanja koja smatra ključnim za budućnost čovječanstva – umjetne inteligencije i klimatskih promjena.
Za umjetnu inteligenciju rekao je da njen razvoj ne može biti prepušten isključivo privatnim kompanijama ili pojedinačnim državama.
Države se, smatra Sachs, moraju dogovoriti o načinu kontrole razvoja AI sistema kako bi oni bili bezbjedni.
Na isti način govori i o klimatskim promjenama.
„Klimatske promjene nisu mit, već realnost“, rekao je, podsjećajući na velike suše i poplave i naglašavajući da ni taj problem nije moguće rješavati unutar nacionalnih granica.
Jedna od ideja koju je iznio jeste stvaranje šire globalne mreže univerziteta koja bi zajednički radila na takvim izazovima.
Kontroverzna tvrdnja o porijeklu koronavirusa
Sachs je tokom razgovora iznio i jednu veoma kontroverznu tvrdnju o porijeklu koronavirusa.
Rekao je da je virus nastao u okviru laboratorijskih istraživanja povezanih sa Sjedinjenim Američkim Državama i Univerzitetom Sjeverne Karoline i da je nesrećnim slučajem dospio iz laboratorijskog okruženja u populaciju.
Sachs već godinama javno zagovara detaljniju istragu laboratorijske hipoteze i ukazuje na američko-kinesku saradnju u istraživanju koronavirusa, ali porijeklo SARS-CoV-2 nije definitivno utvrđeno. Zato se njegova izjava iz Banjaluke može prenijeti kao njegov stav, ali ne i kao naučno dokazani zaključak.
Zanimljiv gost u zanimljivom političkom trenutku
Sachsova posjeta Banjoj Luci ima još jedan zanimljiv sloj.
Dolazi u trenutku kada rukovodstvo Republike Srpske nastoji da izgradi znatno bolje odnose sa administracijom Donalda Trumpa, nakon godina vrlo loših odnosa sa Washingtonom.
U tom kontekstu, izbor gosta bio je najmanje politički predvidiv.
Sachs je tokom gotovo cijelog predavanja kritikovao upravo američku spoljnu politiku i aktuelnu administraciju, Trumpa nazivao nekompetentnim i impulsivnim, a njegovu administraciju najkorumpiranijom u istoriji SAD-a.
Ceremoniji uručenja počasnog doktorata i predavanju prisustvovali su predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, ministar finansija Zora Vidović, predstavnici institucija Republike Srpske, akademske zajednice, medija i studenti Univerziteta u Banjoj Luci.
Organizatori posjete bili su Kancelarija za međunarodnu saradnju Republike Srpske, kabinet predsjednika Republike Srpske i Univerzitet u Banjoj Luci.
Za vlast Republike Srpske, koja posljednjih mjeseci pažljivo njeguje novi odnos sa Washingtonom, tako je gost svjetskog renomea donio i malu političku ironiju: u Banju Luku je stigao kao počasni doktor, a sa govornice je izrekao neke od najtežih kritika na račun administracije kojoj se domaće vlasti upravo nastoje približiti.