Odlazak u Sloveniju više neće biti isti: Predložene restrikcije direktno pogađaju hiljade radnika iz BiH

Rok za primjenu posebne procedure ubrzanog zapošljavanja stranaca u Sloveniji ističe 31. oktobra 2026. godine, što otvara pitanje kakvi će uslovi važiti za poslodavce nakon tog datuma. Ova procedura omogućavala je brže zapošljavanje stranaca u 31 deficitarnom zanimanju (vozači kamiona, građevinski radnici, električari, mašinski inženjeri, kuhari, konobari, hotelski recepcioneri, programeri, farmaceuti, mesari, mehaničari, njegovatelji, medicinske sestre, ljekari specijalisti, fizioterapeuti i šumari), bez prethodne provjere da li među nezaposlenima u Sloveniji postoji odgovarajući kandidat.

Istovremeno, slovenačka vlada pripremila je nacrte izmjena Zakona o strancima i Zakona o zapošljavanju, samozapošljavanju i radu stranaca, kojima se predlaže značajno pooštravanje uslova za boravak, rad i spajanje porodica državljana zemalja izvan Evropske unije.

Obje teme posebno su važne za građane Bosne i Hercegovine, koji čine jednu od najbrojnijih grupa stranih radnika u Sloveniji. Dok istek roka za ubrzanu proceduru otvara pitanje načina i brzine budućeg zapošljavanja, predložene zakonske izmjene mogle bi donijeti dodatne obaveze radnicima koji već borave u Sloveniji, ali i onima koji tek planiraju odlazak.

Spajanje porodice i viši prihodovni prag za boravak

Jedna od najznačajnijih predloženih promjena odnosi se na spajanje porodice. Prema prijedlogu, period zakonitog boravka potreban za ostvarivanje ovog prava produžio bi se sa jedne na tri godine. Predložene izmjene obuhvataju i strože jezičke uslove. Za produženje privremenog boravka u svrhu spajanja porodice predviđa se obavezno poznavanje slovenačkog jezika na nivou A2, dok bi se za dobijanje dozvole za stalni boravak tražio nivo B1. Istovremeno, država bi smanjila finansiranje kurseva slovenačkog jezika. Umjesto potpunog pokrivanja troškova, država bi snosila 60 odsto, dok bi preostalih 40 odsto plaćali sami polaznici.

Povećao bi se i opšti uslov u pogledu dovoljnih sredstava za izdržavanje državljana trećih zemalja. Osnovni iznos minimalnog dohotka od 507,43 evra pomnožio bi se faktorom 1,4, čime bi prag iznosio 710,40 evra. Tokom javne rasprave razmatrana je i stroža varijanta, prema kojoj bi se zahtijevao dvostruki osnovni iznos, odnosno 1.014,86 evra. Prateći nacrt izmjena Zakona o zapošljavanju predviđa uvođenje rada preko agencija za zapošljavanje stranaca, uz obavezu da radnik ostane vezan za prvog poslodavca najmanje šest mjeseci.

Kritike organizacija koje pomažu stranim radnicima

Predložene promjene izazvale su reakcije organizacija koje se bave pravima stranih radnika i zaštitom ljudskih prava. Goran Lukić iz Delavske svetovalnice, organizacije koja radnicima u Sloveniji pruža pravnu i praktičnu pomoć, oštro je kritikovao predložene izmjene zakona. Lukić upozorava da se novim mjerama radnici posmatraju isključivo kao puka radna snaga, bez uvažavanja njihovih osnovnih ljudskih i porodičnih prava. Posebno je naglasio da je produženje roka za spajanje porodice sa jedne na tri godine direktan udar na radničke porodice i proces njihove integracije. Pored toga, istakao je zabrinutost zbog pravila o šestomjesečnom vezivanju radnika za prvog poslodavca, navodeći da takvo rješenje stvara opasan teren za ucjene, eksploataciju i dalje zloupotrebe prava radnika.

Predstavnici nevladinih organizacija, uključujući Ambasadu Rog i Pravni centar za zaštitu ljudskih prava i životne sredine (PIC), takođe su upozoravali na moguće posljedice po porodični život i integraciju stranaca. Njihove primjedbe odnose se na pitanje da li bi stroži uslovi mogli otežati ostanak porodica u Sloveniji i povećati vjerovatnoću da dio radnika napusti zemlju.

Poslodavci podijeljeni oko novih mjera

Predložene izmjene izazvale su različite reakcije i među predstavnicima slovenačke privrede. Gospodarska zbornica Slovenije (GZS) upozorava da bi dodatne prepreke za dolazak i zadržavanje stranih radnika mogle pogoršati nedostatak radne snage, otežati poslovanje kompanija i smanjiti konkurentnost slovenačke privrede. S druge strane, Obrtno-podjetniška zbornica Slovenije (OZS) podržala je dio predloženih mjera, uz obrazloženje da je potrebno spriječiti zloupotrebe sistema.

Slovenija važna destinacija za radnike iz BiH

Slovenija je godinama jedna od najvažnijih destinacija za građane Bosne i Hercegovine koji odlaze na rad u inostranstvo. Veće plate, geografska blizina i mogućnost dugoročnog zaposlenja čine je privlačnom za hiljade radnika iz BiH. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH navedenim u dostavljenoj statistici, tokom prvih šest mjeseci 2026. godine putem zvaničnog posredovanja zaposlenje u Sloveniji pronašao je 5.201 građanin BiH.

Ako predložene mjere budu usvojene u ovom obliku, građani BiH koji planiraju odlazak na rad u Sloveniju moraće pažljivije planirati troškove života, spajanje porodice i ispunjavanje uslova za produženje boravka. Stroži uslovi mogli bi uticati i na odluke radnika koji razmatraju druge evropske zemlje kao destinacije za zaposlenje i dugoročan život.