Hrvatska bi do 2035. godine mogla ostati bez čak 327.000 radnika, a sve manji broj domaćeg stanovništva sposobnog za rad mogao bi dodatno pojačati zavisnost tamošnje privrede od stranih radnika.
Procjena Svjetske banke pokazuje da će se ponuda radne snage u Hrvatskoj do 2035. godine smanjiti za oko 291.000 ljudi, dok bi istovremeno privredi moglo biti potrebno još približno 36.000 radnika.
To znači da bi ukupni manjak mogao dostići 327.000 radnika.
Hrvatska sve teže pronalazi domaće radnike
Prema Strategiji poslovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) do 2030. godine, trend rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti trebalo bi da se nastavi i u narednim godinama.
HZZ, uz pretpostavku da će hrvatski BDP rasti prosječnom stopom od 2,5 odsto godišnje, očekuje da će broj zaposlenih porasti sa oko 1,73 miliona u 2025. na 1,84 miliona u 2030. godini.
Istovremeno, broj nezaposlenih trebalo bi da padne sa oko 80.000 na manje od 60.000.
Na prvi pogled, riječ je o pozitivnim pokazateljima. Međutim, problem nastaje kada se pogleda struktura stanovništva i dostupnost radne snage.
Hrvatsko tržište rada ulazi u fazu u kojoj je sve teže pronaći nove domaće radnike, pa će dalji rast zaposlenosti sve više zavisiti od migracija, povećanja produktivnosti i uključivanja trenutno neaktivnog stanovništva.
Građevina, turizam i saobraćaj već traže strance
Nedostatak radne snage već je posebno izražen u sektorima kao što su građevinarstvo, turizam, saobraćaj, industrija i uslužne djelatnosti.
Upravo u tim oblastima posljednjih godina raste broj stranih radnika koji popunjavaju radna mjesta za koja poslodavci sve teže pronalaze domaće zaposlene.
HZZ upozorava da strani radnici postaju sve važniji za održavanje privredne aktivnosti Hrvatske. Razlog nije samo rast potražnje za radnicima, već i demografski trendovi koji smanjuju broj ljudi dostupnih na tržištu rada.
Demografija postaje jedan od najvećih ekonomskih problema
Hrvatska se tako suočava sa problemom koji nije moguće riješiti samo novim zapošljavanjem.
Čak i uz očekivani rast broja zaposlenih do 2030. godine, broj stanovnika u radnoj dobi nastaviće da pada. Istovremeno, privreda će tražiti nove radnike.
Zbog toga će Hrvatska morati da bira između nekoliko rješenja – većeg oslanjanja na stranu radnu snagu, povećanja produktivnosti i automatizacije, ali i mjera kojima bi se na tržište rada uključio veći broj domaćeg stanovništva.
Ako se sadašnji trendovi nastave, strani radnici neće više biti samo dopuna domaćem tržištu rada, već jedan od njegovih ključnih oslonaca.
A brojka od 327.000 radnika koji bi mogli nedostajati do 2035. godine pokazuje koliko bi demografski problem mogao postati ozbiljan ekonomski izazov za Hrvatsku.