Američki ekonomista Michael Hudson upozorava da bi poremećaji na tržištu energije i rast cijena nafte mogli pokrenuti novi lanac ekonomskih problema i dovesti do globalne depresije do kraja 2026. godine. Ipak, takav scenario trenutno nije osnovna projekcija velikih međunarodnih ekonomskih institucija.
Hudson je svoju prognozu iznio u razgovoru sa Lenom Petrovom u emisiji „World Affairs in Context“, objavljenom sredinom septembra.
Prema njegovom scenariju, produženi poremećaji u snabdijevanju naftom mogli bi prvo povećati troškove goriva i energije, zatim smanjiti potrošnju domaćinstava, pogoršati položaj prezaduženih kompanija i na kraju izazvati nove probleme na finansijskim tržištima.
U drugom dijelu svog argumenta Hudson povezuje energetski šok sa mogućim ubrzavanjem procesa udaljavanja pojedinih zemalja od dolara i jačanjem alternativnih međunarodnih finansijskih aranžmana.
Hudson: Energetski šok mogao bi izazvati lančanu reakciju
Hudson smatra da će posljedice visokih cijena energije biti posebno ozbiljne za domaćinstva i kompanije koje već imaju velika dugovanja.
Njegov scenario podrazumijeva da bi tokom posljednjih mjeseci godine građani morali sve veći dio prihoda izdvajati za gorivo, grijanje, električnu energiju i hranu.
Manje novca za ostalu potrošnju značilo bi i manji prihod za kompanije, dok bi istovremeno rast troškova povećavao pritisak na preduzeća koja već imaju visoke dugove.
Upravo tu Hudson vidi potencijalni rizik za širenje energetskog šoka na finansijski sektor.
„Već sada je prekid trgovine naftom stvorio uslove za ono što će, po mom mišljenju, biti ekonomska depresija do kraja ove godine“, rekao je Hudson u ranijim nastupima o energetskom šoku.
Koliko je nafta trenutno skupa?
Naftno tržište jeste pod snažnim pritiskom, ali cijene sirove nafte posljednjih dana osciliraju.
Brent je 22. septembra nakratko pao na 97,36 dolara po barelu, što je bio najniži nivo od 8. septembra. Tokom 23. septembra cijena se ponovo približila odnosno prešla 100 dolara, zavisno od trenutka posmatranja tržišta. Reuters je kasnije tokom dana bilježio Brent oko 100,58 dolara po barelu.
Dakle, nafta jeste približno 100 dolara po barelu, ali istovremeno nije kontinuirano na novim istorijskim maksimumima.
Mnogo veći problem trenutno predstavlja tržište derivata, posebno dizela.
Dizel pravi novi problem za evropsku privredu
Reuters je 23. septembra objavio da je premija evropskog niskosumpornog dizela u odnosu na Brent dostigla rekordnih oko 95 dolara po barelu.
Razlog su poremećaji u globalnom snabdijevanju i manjak raspoloživih količina. Evropa je posljednjih mjeseci posebno zavisna od uvoza dizela i avionskog goriva iz Sjedinjenih Američkih Država, nakon poremećaja na Bliskom istoku.
To je značajno jer dizel direktno utiče na troškove transporta, poljoprivrede, industrije i logistike.
Zbog toga čak i kada sirova nafta pojeftini, visoke rafinerijske marže i manjak gotovih proizvoda mogu održavati pritisak na cijene koje plaćaju krajnji potrošači.
Hudson tvrdi da je stvarna cijena fizičke nafte mnogo viša
U razgovoru sa Lenom Petrovom Hudson je tvrdio da referentna cijena Brenta ne predstavlja nužno stvarnu cijenu po kojoj se fizička nafta nabavlja na tržištu.
„Tržište plaća oko 160 dolara po barelu“, rekao je Hudson, uz tvrdnju da su cijene fizičkog dizela još više. (unz.com)
Ova tvrdnja nije isto što i objavljena referentna tržišna cijena Brenta. Hudson u razgovoru nije naveo dovoljno detalja da bi se cifra od 160 dolara mogla tretirati kao standardna tržišna kotacija.
Zbog toga je treba predstaviti kao njegovu procjenu cijene fizičke isporuke, a ne kao trenutno važeću referentnu cijenu nafte.
UN ne očekuje svjetsku depresiju
Hudsonov scenario značajno se razlikuje od aktuelnih projekcija glavnih međunarodnih institucija.
Ujedinjene nacije su 22. septembra objavile ažurirane ekonomske prognoze prema kojima bi svjetska ekonomija trebalo da poraste 2,6 odsto u 2026. i 2,9 odsto u 2027. godini.
UN istovremeno upozorava da je energetski šok ponovo povećao inflatorne pritiske i da su rizici značajni, ali naglašava da je ozbiljan globalni pad privredne aktivnosti za sada izbjegnut.
Drugim riječima, međunarodna procjena trenutno govori o usporenom rastu, a ne o globalnoj depresiji.
S&P Global vidi ozbiljne rizike, ali ne i depresiju kao osnovni scenario
S&P Global takođe upozorava na posljedice viših cijena energije.
Prema njihovoj septembarskoj prognozi, Brent bi na kraju 2026. mogao biti oko 89 dolara po barelu, dok bi globalna ekonomija, prema signalima njihovih PMI pokazatelja, i dalje mogla ostvarivati rast od oko tri odsto na godišnjem nivou.
S&P Global ipak upozorava da je raspon mogućih ishoda neuobičajeno širok.
U njihovom pesimističnijem scenariju, nastavak eskalacije američko-iranskih tenzija mogao bi izazvati još veći rast cijena energije, snažnije monetarno zaoštravanje, više kamatne stope i pad vrijednosti rizične imovine. Taj scenario, međutim, nije njihov osnovni slučaj.
Zašto je dug ključan dio Hudsonove prognoze?
Hudson svoju analizu ne zasniva samo na cijeni nafte.
Njegova glavna briga je kombinacija rasta troškova i postojećeg visokog nivoa zaduženosti.
Ako kompanijama troškovi energije porastu, a istovremeno im padne potražnja za proizvodima i uslugama, servisiranje duga postaje teže.
Kod domaćinstava je mehanizam sličan. Veći račun za gorivo i energiju ostavlja manje novca za drugu potrošnju, što može usporiti promet u trgovini i uslugama.
Ako bi se takav proces istovremeno pojavio u velikom broju zemalja, posljedice bi mogle biti mnogo ozbiljnije od samog rasta cijena goriva.
Da li bi energetski šok mogao promijeniti globalni finansijski sistem?
Drugi dio Hudsonove prognoze odnosi se na međunarodni finansijski sistem.
On smatra da bi ozbiljna energetska kriza mogla ubrzati procese u kojima pojedine zemlje pokušavaju da smanje zavisnost od dolara.
Hudson ne predviđa nužno nastanak jedne nove valute koja bi preko noći zamijenila dolar. Umjesto toga, govori o postepenom razvoju sistema u kojem bi zemlje BRICS-a i druge države trgovinu i međusobna potraživanja sve više obračunavale u nacionalnim valutama i kroz alternativne finansijske mehanizme.
To je stav koji Hudson zastupa duže vrijeme i koji predstavlja dio njegove šire kritike postojećeg međunarodnog finansijskog sistema.
Kriza dizela već predstavlja stvaran rizik
Bez obzira na to da li će se ostvariti Hudsonova prognoza o depresiji, dio njegovog upozorenja već ima vidljivu osnovu.
Reuters navodi da bi globalna nestašica dizela mogla potrajati i tokom 2027. godine, uz veoma niske zalihe na pojedinim tržištima. Američke rezerve dizela nalaze se među najnižim septembarskim nivoima u posljednjih nekoliko decenija, dok se i Evropa suočava sa manjkom zaliha.
Reuters je takođe upozorio da bi visoka cijena dizela mogla postati značajan makroekonomski problem jer gorivo pokreće veliki dio teretnog transporta, poljoprivrede i industrije.
Zato pitanje više nije samo koliko košta barel sirove nafte, već koliko će koštati gotovo gorivo koje pokreće realnu ekonomiju.
Ko je Michael Hudson?
Michael Hudson je američki ekonomista, finansijski analitičar i istraživač dugoročnih ekonomskih trendova. Levy Economics Institute of Bard College navodi ga kao distinguished research profesora ekonomije na Univerzitetu Missouri–Kansas City i istraživača koji se bavi međunarodnim finansijama, monetarnim sistemom i dugom.
Poznat je po analizama javnog i privatnog duga, finansijalizacije ekonomije i međunarodnog monetarnog sistema.
Njegovi stavovi često se razlikuju od dominantnih ekonomskih procjena, pa njegovu prognozu o svjetskoj depresiji treba posmatrati upravo u tom kontekstu.
Depresija nije osnovni scenario – ali rizik nije zanemarljiv
Trenutno postoje dvije paralelne činjenice.
Prva: cijene energije, posebno dizela, predstavljaju ozbiljan rizik za svjetsku ekonomiju. UN upozorava na ponovni rast inflacije, Reuters bilježi rekordne marže na dizel, a S&P Global upozorava da bi produženi energetski šok mogao znatno pogoršati makroekonomsku sliku.
Druga: nijedna od navedenih velikih međunarodnih projekcija trenutno ne predviđa svjetsku depresiju kao osnovni scenario. UN i dalje očekuje globalni rast, dok S&P Global govori o relativno otpornim ekonomskim uslovima, uz povećane rizike.
Hoće li energetski šok ostati ograničen na rast cijena goriva i inflaciju ili će se pretvoriti u širi finansijski i ekonomski problem, zavisiće prije svega od toga koliko će dugo potrajati poremećaji u snabdijevanju, kakav će biti razvoj sukoba na Bliskom istoku i kako će reagovati centralne banke i vlade.