Kada je Donald Tramp još tokom prvog predsjedničkog mandata, 2019. godine, prvi put javno govorio o mogućnosti da SAD kupe Grenland, njegova ideja izazvala je ozbiljne reakcije u Evropi. Pritisak Vašingtona dodatno je porastao u januaru ove godine, kada Tramp nije isključio ni mogućnost upotrebe vojne ili ekonomske sile prema Danskoj.
Tada su evropske diplomate upozoravale na duboku krizu unutar NATO-a, dok su EU, Kopenhagen i vlasti Grenlanda jasno poručivali da ostrvo nije na prodaju i da se o njegovom suverenitetu ne pregovara.
Ipak, prema zvaničnom sporazumu koji je Bijela kuća objavila nakon jučerašnjeg potpisivanja u Njujorku, SAD su dobile značajna vojna i strateška prava na Grenlandu, i to bez formalne kupovine teritorije.
Povratak američke vojske na strateške tačke
Novi dokument formalno predstavlja izmjene i dopune Sporazuma o odbrani Grenlanda iz 1951. godine, ali predviđa niz važnih promjena u američkom vojnom prisustvu na ostrvu.
Nakon više od sedam decenija, američka vojska trebalo bi da se vrati na strateške lokacije na jugu i istoku Grenlanda. Sporazum predviđa formiranje odbrambenih područja u Narsarsuaqu i Mestersvigu, dok će postojeća svemirska baza Pituffik nastaviti da se modernizuje i širi.
Predviđen je i ubrzani mehanizam za uspostavljanje novih odbrambenih područja ukoliko se za tim pojavi potreba. Ako se strane ne usaglase u roku od 90 dana, pregovori se podižu na nivo ministara.
„Zlatna kupola“ ulazi u sporazum
Jedna od novina u odnosu na dokument iz 1951. godine jeste izričito pominjanje sistema protivraketne odbrane „Golden Dome“, odnosno „Zlatne kupole“.
Njegova svrha, prema sporazumu, jeste zaštita američkog kontinenta i područja sjevernog Atlantika.
Danska i Grenland su se, istovremeno, obavezali da po ubrzanoj proceduri razmatraju američke zahtjeve za postavljanje bespilotnih vojnih instalacija, radara i senzora koji se nalaze izvan samih vojnih baza.
Sporazum donosi i nova pravila o kretanju američkih vojnih snaga. Američkim vojnim avionima omogućava se prelet i slijetanje na teritoriji Grenlanda, dok američka javna plovila dobijaju široka prava pristupa i kretanja kroz grenlandske teritorijalne vode.
Ta prava uključuju i podvodni pristup i kretanje, osim ukoliko se strane drugačije ne dogovore.
Ograničenja za zemlje koje nisu članice NATO-a
Novi sporazum predviđa i posebna ograničenja za države izvan NATO-a.
Prema članu IX, zemlje koje nisu članice NATO-a ne mogu na Grenlandu uspostavljati vojne instalacije niti imati trajno vojno prisustvo, osim ako se potpisnice sporazuma ne dogovore drugačije.
Član X odnosi se na određene vrste stranih ulaganja. Ograničenja se odnose na države i investitore koji ne dolaze iz članica NATO-a, partnerskih zemalja Saveza ili Evropske unije.
Riječ je o ulaganjima koja bi mogla omogućiti sticanje kontrole ili uticaja, odnosno pristup povjerljivim informacijama u osjetljivim oblastima, uključujući kritičnu infrastrukturu i eksploataciju prirodnih resursa.
Ove odredbe imaju dodatnu težinu zbog ranijeg interesovanja Kine za ulaganja u grenlandske aerodrome i nalazišta rijetkih metala, prenosi Index.
Šta ako Grenland jednog dana postane nezavisan?
Sporazum predviđa i scenario u kojem bi Grenland u budućnosti postao nezavisan.
U tom slučaju predviđeni su koraci koji bi omogućili nastavak članstva u NATO-u, odnosno ulazak nezavisnog Grenlanda u Alijansu, kao i preuzimanje prava i obaveza koje proizlaze iz sporazuma sa SAD.
Dokument nema unaprijed određen rok važenja, dok su za njegove izmjene potrebne saglasnosti potpisnika.
Šta sporazum donosi stanovnicima Grenlanda?
U dokumentu se posebno navode i lokalne zajednice. Predviđeno je da se, koliko god je moguće, lokalnim kompanijama omogući učešće u komercijalnim poslovima vezanim za izgradnju, održavanje i servisiranje vojnih objekata.
Istovremeno, vojno prisustvo i aktivnosti trebalo bi da uzmu u obzir tradicionalne aktivnosti stanovništva Grenlanda, uključujući lov i ribolov.
Tako se sporazum, iako ne donosi promjenu formalnog suvereniteta nad Grenlandom, odnosi na znatno širi okvir američkog vojnog prisustva, pristupa teritoriji, kretanja vojnih snaga i ograničavanja određenih aktivnosti trećih država na strateški važnom arktičkom ostrvu.