Norveški premijer Jonas Gahr Støre upozorio je da procjene tamošnjih obavještajnih službi ukazuju na stvaran rizik od ruskih hibridnih aktivnosti, uključujući moguću sabotažu. Istovremeno je pozvao građane da ne paniče i da ne traže prijetnju „iza svakog ugla“.
Støre je upozorenje iznio tokom posjete Kanadi, gdje je 20. septembra razgovarao sa kanadskim premijerom Markom Carneyjem o sigurnosti, odbrani i stanju u međunarodnom okruženju.
Odgovarajući na pitanja o upozorenju poljskog premijera Donalda Tuska o mogućim ruskim napadima dronovima ili drugim sredstvima na zemlje NATO-a, Støre je rekao da takve procjene treba shvatiti ozbiljno.
„Postoje stvarne prijetnje, sve do potencijalne sabotaže“
Støre je naveo da norveške procjene obavještajnih službi ukazuju na stvarne prijetnje povezane sa hibridnim aktivnostima.
„Postoje stvarne prijetnje od hibridnih aktivnosti, sve do potencijalne sabotaže“, rekao je norveški premijer.
Pod pojmom hibridnih aktivnosti mogu se podrazumijevati različiti oblici pritiska i djelovanja ispod praga otvorenog vojnog sukoba, uključujući sajbernapade, sabotaže, ometanje kritične infrastrukture i druge oblike djelovanja.
Støre je posebno istakao da države koje graniče sa Rusijom već imaju iskustva sa takvim prijetnjama.
Tusk upozorio na moguće napade dronovima
Norveško upozorenje uslijedilo je nekoliko dana nakon izjave poljskog premijera Donalda Tuska u parlamentu.
Tusk je 17. septembra rekao da obavještajne procjene ukazuju na mogućnost da Rusija intenzivira hibridne napade na Poljsku i druge evropske zemlje koje podržavaju Ukrajinu. Kao jedan od mogućih scenarija naveo je upotrebu dronova ili projektila koji bi mogli ući na teritoriju država NATO-a.
Prema Tuskovim tvrdnjama, takvi incidenti mogli bi biti predstavljeni kao slučajni kako bi se testirala reakcija i solidarnost članica NATO-a.
Važno je naglasiti da su to procjene i upozorenja političkih i sigurnosnih institucija, a ne potvrda da je konkretan napad planiran ili da će se sigurno dogoditi.
Norveška upozorava industriju i istraživačke institucije
Støre je poručio da potencijalnu prijetnju moraju uzeti u obzir posebno norveške kompanije, istraživačke institucije i organizacije koje upravljaju osjetljivim podacima.
Prema njegovim riječima, svjesnost o mogućim rizicima treba da bude dio svakodnevnog rada institucija i kompanija koje imaju važnu ulogu u nacionalnoj sigurnosti ili raspolažu osjetljivom tehnologijom i informacijama.
Norveška kao članica NATO-a i država koja dijeli kopnenu granicu sa Rusijom ima posebno značajan sigurnosni interes u praćenju aktivnosti Moskve.
„Ne treba vidjeti opasnost iza svakog ugla“
Uprkos upozorenju, Støre je istakao da reakcija ne smije preći u paniku.
Pozvao je građane da budu svjesni mogućih rizika, ali da istovremeno ne preuveličavaju prijetnju.
Norveški premijer upozorio je da se sigurnosne procjene ponekad mogu predstaviti na način koji stvara veći strah nego što to opravdavaju dostupni podaci.
Takav pristup, prema njegovim riječima, važan je kako bi javnost ostala informisana, ali i izbjegla nepotrebna uznemirenost.
Ruske hibridne aktivnosti sve češće tema evropskih upozorenja
Støreove izjave dio su šireg niza upozorenja evropskih lidera o mogućim ruskim hibridnim aktivnostima.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen prošle sedmice je predložila uspostavljanje evropskog „counter-hybrid playbooka“, odnosno zajedničkog mehanizma za koordinisan odgovor na prijetnje poput sabotaža, požara, sajbernapada i incidenata sa dronovima. U taj mehanizam mogla bi biti uključena i Norveška.
Kanadska vlada takođe je poručila da pažljivo prati razvoj sigurnosne situacije. Premijer Mark Carney rekao je da je prijetnja hibridnih napada već duže vrijeme visoka, dok je ministar odbrane David McGuinty pozvao na oprez pri tumačenju obavještajnih procjena.
Norveška: Pripremljenost bez panike
Støreova poruka tako istovremeno ima dva aspekta – norveške institucije treba da budu spremne na moguće hibridne prijetnje, ali građani ne treba da žive u uvjerenju da je svaki neuobičajeni događaj znak predstojećeg napada.
Za sada nema javno potvrđenih informacija o konkretnom ruskom planu za napad na Norvešku. Upozorenje se odnosi na procijenjeni rizik od hibridnih aktivnosti, uključujući mogućnost sabotaže.
Razvoj situacije u narednim mjesecima pokazaće da li će aktuelna evropska upozorenja ostati na nivou procjena i preventivnih mjera ili će biti zabilježeni novi konkretni incidenti.