Centralna banka Bosne i Hercegovine procjenjuje da bi inflacija u zemlji mogla ponovo ubrzati u posljednjem kvartalu godine, kada se očekuje da i ukupna i bazna inflacija dostignu 4,1 odsto.
Prema najnovijim procjenama Centralne banke BiH, ukupna inflacija u trećem kvartalu trebalo bi da iznosi oko 3,7 odsto, dok bi bazna inflacija mogla biti 4,2 odsto.
Iz Banke navode da je procjena za treći kvartal značajno revidirana naniže u odnosu na prethodnu brzu procjenu, prvenstveno zbog neočekivanog usporavanja zvanične inflacije tokom juna i jula.
Cijene hrane i dalje veliki pritisak na kućne budžete
Iako je godišnji rast cijena hrane i bezalkoholnih pića u junu i julu bio nešto niži, Centralna banka upozorava da je ukupan nivo cijena hrane i dalje veoma visok nakon snažnog rasta u prethodnom periodu.
Poseban problem predstavlja činjenica da hrana zauzima veliki dio potrošnje domaćinstava u BiH.
„Nivo cijena osnovnih životnih namirnica u BiH značajno ne odstupa od cijena u zemljama u okruženju. Zbog visokog učešća hrane u potrošnji stanovništva, njihov nivo cijena značajno utiče na troškove i životni standard“, navode iz Centralne banke.
Drugim riječima, čak i kada godišnja stopa rasta cijena određene grupe proizvoda usporava, to ne znači da su se cijene vratile na nivo prije velikih poskupljenja.
Novi pritisak mogao bi stići preko energenata
Centralna banka očekuje da će inflatorni pritisci ostati prisutni i u narednom periodu.
Poseban rizik predstavljaju kretanja cijena energenata na svjetskom tržištu, koja se kroz troškove proizvodnje, transporta i drugih usluga mogu prenijeti na domaće cijene.
Banka zato procjenjuje da bi ukupna i bazna inflacija u četvrtom kvartalu mogle dostići 4,1 odsto.
Dodatni pritisak mogao bi doći i od cijena hrane, koje se, kako objašnjavaju iz Centralne banke, sa određenim vremenskim odmakom prenose sa stranog na domaće tržište.
Inflacija usporila, ali cijene nisu pale
Jedan od razloga za nižu procjenu inflacije u trećem kvartalu jeste neočekivano usporavanje rasta zvaničnog indeksa potrošačkih cijena u junu i julu.
Ipak, to ne znači da je problem visokih troškova života riješen.
Za građane je važan upravo nivo cijena, a ne samo brzina kojom one rastu. Ako cijene rastu sporije, ali ostaju znatno iznad ranijih nivoa, domaćinstva i dalje osjećaju posljedice prethodnih poskupljenja.
Posebno se to odnosi na osnovne životne namirnice, čiji troškovi direktno utiču na kućne budžete.
Centralna banka očekuje rast BDP-a od 2,3 odsto
Kada je riječ o ekonomskom rastu, Centralna banka BiH za treći kvartal procjenjuje godišnji rast realnog bruto domaćeg proizvoda od 2,3 odsto.
Iz Banke navode da dostupni indikatori ukazuju na nastavak relativno umjerene ekonomske aktivnosti.
Istovremeno, upozoravaju na rizike koji dolaze iz međunarodnog okruženja, kao i na neizvjesnost povezanu sa kretanjem vanjske tražnje.
Šta građane očekuje do kraja godine?
Prema trenutnim projekcijama, BiH bi u završnicu godine mogla ući sa inflacijom od oko četiri odsto.
Najveći rizici ostaju povezani sa energentima i cijenama hrane, posebno zbog mogućnosti da se promjene na međunarodnim tržištima sa vremenskim odmakom prenesu na domaće tržište.
Zbog toga će, osim same stope inflacije, za građane biti ključno kako će se do kraja godine kretati cijene hrane, goriva, grijanja i drugih osnovnih troškova.