Član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Suad Arnautović smatra da izborni sistem u BiH, čije su osnovne karakteristike postavljene još 1996. godine, treba značajno mijenjati i prilagoditi savremenim uslovima.
U razgovoru za Fenu, Arnautović je posebno govorio o položaju državljana BiH koji žive u inostranstvu, načinu njihove registracije za glasanje, ulozi ambasada i konzulata, ali i pitanju dvojnog državljanstva.
Prema njegovom prijedlogu, jedna od ključnih promjena bila bi uvođenje automatske, odnosno pasivne registracije birača izvan BiH, na osnovu službenih evidencija koje vodi država.
„Država mora registrirati birače izvan BiH po automatizmu“
Arnautović smatra da bi državljani BiH sa biračkim pravom koji žive u inostranstvu trebalo da budu registrovani za glasanje bez obaveze da svaki put prolaze kroz poseban postupak prijave.
„Prvo je da državljane Bosne i Hercegovine sa biračkim pravom koji glasaju izvan BiH, država Bosna i Hercegovina mora registrirati za glasanje po automatizmu. To je takozvana pasivna registracija, na osnovu službenih evidencija koje vodi država“, rekao je Arnautović.
Prema njegovom mišljenju, to bi trebalo da bude jedno od pitanja kojima će se baviti vlast nakon Općih izbora zakazanih za 4. oktobar 2026. godine. CIK je za te izbore raspisao izbore za Predsjedništvo BiH, Parlamentarnu skupštinu BiH, Parlament FBiH, Narodnu skupštinu RS, predsjednika i potpredsjednike RS i kantonalne skupštine u FBiH.
Koverte bi se slale u ambasade, a država bi plaćala poštarinu
Drugi prijedlog odnosi se na birače koji glasaju putem pošte.
Arnautović smatra da bi birači izvan BiH svoje glasačke koverte trebalo da dostavljaju najbližem diplomatsko-konzularnom predstavništvu BiH u zemlji u kojoj žive. Ambasade i konzulati bi ih potom diplomatskom poštom prosljeđivali CIK-u u Sarajevu.
Na taj način bi, kako smatra Arnautović, građani bili oslobođeni troškova slanja glasačkih pošiljki.
On predlaže i da se u budžetu BiH unaprijed obezbijede sredstva za pokrivanje poštanskih troškova birača iz dijaspore.
„Potpuno bi se skratilo, da tako kažem, jedno mučenje građana BiH koji žive izvan BiH, koji glasaju, da oni šalju koverte i plaćaju troškove slanja prema Sarajevu“, kazao je Arnautović.
Ambasade bi trebalo da vode evidenciju birača
Prema njegovom prijedlogu, Ministarstvo vanjskih poslova BiH i diplomatsko-konzularna predstavništva trebalo bi da imaju aktivniju ulogu u informisanju građana o izbornom procesu.
Arnautović smatra da bi ambasade i konzulati trebalo da uspostave stalnu službenu evidenciju birača koji glasaju izvan BiH i da ih redovno informišu i edukuju o izbornim procedurama.
On smatra da bi uspješnost tih aktivnosti trebalo da bude jedan od elemenata ocjenjivanja rada ambasadora, konzula i diplomatsko-konzularnih predstavništava.
Otvara se i pitanje dvojnog državljanstva
Među temama koje Arnautović smatra strateški važnim nalazi se i pitanje dvojnog državljanstva.
On smatra da postojeće ustavne i zakonske odredbe u praksi stvaraju određene kontradiktornosti, posebno kada je riječ o političkim funkcionerima koji imaju državljanstvo druge države.
„Nepojmljivo je da naš član Predsjedništva, dakle predsjednik države Bosne i Hercegovine može glasati za predsjednika druge, susjedne države. To je nepojmljiva stvar koja ne postoji nigdje u svijetu“, rekao je Arnautović.
On smatra da bi ovo pitanje trebalo otvoriti u okviru budućih izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH.
Arnautović se pritom pozvao na princip koji opisuje formulacijom „nema reprezentacije bez oporezivanja“, odnosno na stav da biračko pravo treba povezati sa poreskim obavezama prema državi.
To je, međutim, njegov političko-pravni stav i prijedlog za promjenu postojećeg sistema, a ne trenutno pravilo izbornog sistema BiH.
Za izbore 2026. registrovano više od 48.000 birača izvan BiH
Za Opće izbore 2026. godine CIK je registrovao 48.078 birača izvan BiH.
Od tog broja, 45.457 birača registrovano je za glasanje putem pošte, dok će 2.621 birač glasati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH. CIK je naveo i da je odbijeno oko 5.000 prijava za glasanje izvan BiH jer nisu ispunjavale zakonom propisane uslove.
Glasanje u DKP-ima planirano je u 20 diplomatsko-konzularnih predstavništava u 13 država.
Među njima je najviše registrovanih birača u Minhenu – 434, zatim u Beču 266, Amanu 199 i Berlinu 186. U Zagrebu je registrovano 59 birača, Rijeci 46, a u Beogradu 51.
CIK navodi da je za organizovanje glasanja u diplomatsko-konzularnom predstavništvu potreban minimalan broj od 50 prijavljenih birača, uz mogućnost izuzetka kada je broj blizu tog praga i postoje tehnički i drugi uslovi.
Nove izborne tehnologije neće se koristiti u ambasadama
Arnautović je posebno naglasio da na biračkim mjestima u ambasadama i konzulatima neće biti primijenjene nove specifične izborne tehnologije koje se uvode za Opće izbore 2026.
„Tokom glasanja u našim ambasadama i konzulatima neće biti primijenjene nove specifične izborne tehnologije, nego će se taj proces skeniranja dokumenata, skeniranja glasačkih listića, vršiti u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu“, naveo je.
CIK je ranije saopštio da je za izbore 2026. registrovano ukupno 48.078 birača izvan BiH i da su glasački listići za birače koji glasaju putem pošte počeli biti distribuirani u avgustu.
Prema Arnautovićevom viđenju, budući sazivi institucija BiH trebalo bi da otvore širu raspravu o načinu registracije dijaspore, finansiranju glasanja izvan zemlje, ulozi diplomatsko-konzularnih predstavništava i pitanju dvojnog državljanstva.