Dok se građani Bosne i Hercegovine suočavaju sa rastom troškova života, državnim funkcionerima ponovo rastu primanja. Osnovica za obračun plata u institucijama BiH za 2026. godinu povećana je na 690,86 KM, a povećanje se odnosi i na funkcionere sa najvišim koeficijentima.
Odluka Vijeća ministara BiH donesena je još u julu 2025. godine, a njome je osnovica za obračun plata zaposlenih u institucijama BiH za 2026. godinu utvrđena na 690,86 KM.
Posebnu pažnju izaziva činjenica da su izmjenama Zakona o platama iz 2025. godine najviši izabrani i imenovani funkcioneri prethodno bili izuzeti od redovnog povećanja osnovice, odnosno za njih je bila predviđena osnovica iz 2024. godine.
Isti rast osnovice znači veća primanja i funkcionerima
Kada se osnovica povećava, a koeficijenti ostaju isti, povećavaju se plate svih zaposlenih čija se primanja obračunavaju na osnovu te osnovice.
To znači da povećanje ne obuhvata samo državne službenike sa nižim primanjima, već i funkcionere sa višestruko većim koeficijentima.
Prema aktuelnim informacijama, državni ministri i parlamentarci tako su dobili povećanje plata, nakon što je za 2026. godinu počela da se primjenjuje nova osnovica.
Ministarstvo finansija i trezora BiH saopštilo je da je Parlamentarna skupština BiH imao mogućnost da ranijim izmjenama precizira da se za funkcionere i dalje koristi niža osnovica, ali da to nije učinjeno. Iz Ministarstva navode da sada imaju obavezu da primjenjuju zakon koji je usvojen.
Prošle godine funkcioneri bili izuzeti od povećanja
Poseban pravni zaplet nastao je nakon izmjena Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH.
Zakonom objavljenim u aprilu 2025. godine propisano je da se za predsjedavajuće i zamjenike predsjedavajućih oba doma Parlamentarne skupštine BiH, poslanike i delegate, člana Predsjedništva BiH, predsjedavajućeg i zamjenike predsjedavajućeg Vijeća ministara, ministre i zamjenike ministara koristi osnovica iz 2024. godine.
Ta odredba odnosila se na budžet za 2025. godinu.
Za 2026. godinu, međutim, Vijeće ministara je utvrdilo novu osnovicu od 690,86 KM. Upravo zbog toga došlo je do povećanja primanja i za funkcionere sa najvišim koeficijentima.
Ministarstvo: „Parlament je promijenio pravila“
Iz Ministarstva finansija i trezora BiH navode da su upozoravali na problematične odredbe prije konačnog usvajanja propisa.
„Nisu to uradili. Imali su upozorenje Ministarstva finansija i trezora BiH, koje su ignorisali“, saopšteno je iz Ministarstva.
Iz Ministarstva ističu i da oni ne odlučuju o visini plata, već primjenjuju propise koje usvoji Parlamentarna skupština BiH.
Prema njihovom tumačenju, nakon usvajanja novog zakona obračun plata mora biti izvršen prema novoj osnovici od 690,86 KM.
Kritike zbog razlike između primanja građana i funkcionera
Pitanje povećanja plata državnih funkcionera ponovo je otvorilo raspravu o odnosu njihovih primanja i životnog standarda građana.
Politička analitičarka Tanja Topić u dostavljenoj izjavi govori o velikoj razlici između životnog standarda većine građana i političke elite.
„Jedan je taj svijet glamura, luksuza i visokih plata, za razliku od većine građana koji preživljavaju od plate do plate i koji su već u minusu onog trenutka kada prime tu istu platu“, kazala je Topić.
Sličnu ocjenu iznijela je i urednica portala Istina.media Kristina Perić, koja je ukazala na svakodnevne probleme građana sa cijenama i potrošnjom.
„Svakako da živimo u dva paralelna svijeta, jer je naša politika potpuno otuđena od naroda“, istakla je Perić.
Cenić: „Kako misle da održe taj nivo plata?“
Ekonomistkinja Svetlana Cenić povećanje primanja funkcionera posmatra u širem ekonomskom kontekstu.
„Zaposlenost u industriji pada, tržište kapitala je mrtvo, nema investicija niti one dolaze, ništa se na planu reformi nije uradilo i da ne nabrajam dalje, a produktivnost je katastrofalno niska“, kazala je Cenić.
Ona je posebno dovela u pitanje održivost visokog nivoa javnih primanja u okolnostima koje opisuje kao nepovoljne za privredu.
Povećanje osnovice osjetiće i administracija
Efekat nove osnovice nije ograničen samo na nekoliko najpoznatijih političkih funkcija.
Budući da se plate obračunavaju kombinacijom osnovice i koeficijenata, promjena osnovice utiče i na brojna druga radna mjesta u institucijama BiH.
To uključuje različite kategorije zaposlenih u državnoj administraciji, među kojima su i šefovi kabineta, savjetnici i sekretari.
Tako se pitanje povećanja osnovice pretvara u širi budžetski trošak, dok istovremeno ostaje otvorena politička rasprava o tome da li bi najviša primanja trebalo posebno tretirati.