Bosna i Hercegovina nastavlja trend velike zavisnosti od novca koji šalje dijaspora. Prema najnovijim podacima Centralne banke BiH, samo u prvom kvartalu ove godine u državu je stiglo 1,326 milijardi maraka kroz različite vidove transfera iz inostranstva.
Statistika je jasna: građani koji žive i rade van granica BiH postali su ključni oslonac domaće potrošnje.
Šta kažu brojke za prva tri mjeseca?
- Novčane doznake: 956,6 miliona KM.
- Ostali tekući transferi (uključujući socijalna davanja): 370 miliona KM.
- Ukupno: 1,326 milijardi KM.
U poređenju sa istim periodom prošle godine, priliv novca kroz personalne transfere veći je za oko 25 miliona maraka. Također, primjetan je rast ostalih transfera i socijalnih davanja, koji su sa lanjskih 314,71 miliona porasli na 370 miliona KM.
A kako to izgleda po godinama pogledajte u tabeli ispod:
| Godina | Iznos (milijarde KM) |
|---|---|
| 2025. | 4,46 |
| 2024. | oko 4,17 |
| 2023. | 3,79 |
| 2022. | 3,59 |
| 2021. | 3,13 |
| 2020. | 2,42 |
| 2019. | 2,95 |
| 2018. | 2,71 |
| 2017. | 2,65 |
| 2016. | 2,41 |
| 2015. | 2,40 |
| 2014. | 2,34 |
| 2013. | 2,21 |
| 2012. | 2,10 |
| 2011. | 2,10 |
| 2010. | 2,00 |
| 2009. | 2,00 |
| 2008. | 2,50 |
| 2007. | 2,80 |
| 2006. | 2,50 |
| 2005. | 2,00 |
| 2004. | 2,00 |
| 1998–2003. | oko 2,00 godišnje |
Realnost iza statistike
Ovi podaci oslikavaju svakodnevnicu mnogih porodica u BiH. Prema iskustvima iz lokalnih zajednica, rijetka je porodica koja mjesečno ne primi barem jednu doznaku iz inostranstva. Mnogi smatraju da je ova zavisnost postala faza iz koje se teško izlazi, gdje prijatelji i rodbina koji su otišli iz zemlje praktično održavaju standard onih koji su ostali.
Kako je za BUKU u više navrata rekao ekonomista Admir Čavalić vjerovatno se postojeći socijalni mir održava kroz dotacije iz inostranstva tj. od predstavnika naše novoformirane i stare dijaspore.
Obzirom da sva dosadašnja istraživanja pokazuju da novac koji pristiže iz dijaspore građani u BiH koriste isključivo za puko preživljavanje, dr. Mirzu Emirhafizovića, profesora na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu pitali smo koliko je to zapravo loše po bh. ekonomiju. Kaže da pojedini istraživači koji su analizirali ovu problematiku smatraju da novčane doznake iz inostranstva, koje migranti najčešće šalju svojim srodnicima, imaju i svoju negativnu stranu iz nekoliko razloga. Najprije, jer se tim novcem najvećim dijelom pokrivaju životni troškovi, što znači da se ne radi o ulaganjima u razvojne projekte. Nadalje, novčane doznake mogu destimulativno utjecati na radno sposobne osobe s osiguranim prihodima po toj osnovi, jer zbog niskih zarada i nezadovoljavajućeg tretmana radnika skloniji su neprihvaćanju, odnosno odustajanju od poslova koji se nude na tržištu rada. Profesor Emirhafizović naglašava kako ne treba zaboraviti ni svojevrsbnu zavisnost o redovnim prihodima iz inostranstva koji su, u slučaju BiH, u značajnoj mjeri zaslužni za “popravljanje“ socijalne slike njenih stanovnika.
Bitno je napomenuti da su zvanične brojke samo vrh ledenog brijega. Značajna količina novca u zemlju ulazi kroz neformalne kanale, direktno kroz ruke, što znači da je stvarni uticaj dijaspore na domaću ekonomiju vjerovatno još i veći nego što pokazuju izvještaji.
BiH polako gubi dio svoje dijaspore
Naši sagovornici upozoravaju na još jedan problem koji nas čeka u skoroj budućnosti, a to je da se krug onih kojima se u BiH pomaže sužava, kompletnne porodice posljednjih godina odlaze odavde, najmlađi se sve više osjećaju kao Austrijanci, Nijemci, Šveđani, a manje kao Bosanci i Hercegovci, a značajan dio ljudi koji primaju pomoć u BiH umire. Stoga jačanje veza između BiH i njenog brojnog iseljeništva vide kao izuzetno važno pitanje koje zavređuje veću pažnju i nadležnih institucija i javnosti.