Prolazak prvog teretnog voza na relaciji Zagreb – Novi Sad početkom oktobra kroz Republiku Srpsku koridorom 9a (paralelnim koridorom X) probudio je nade da bi željeznica ponovo mogla postati kičma privrednog razvoja. Ipak, iza optimizma zbog uspostavljanja robnog toka između Evropske unije i Srbije krije se surova realnost domaće infrastrukture: za potpunu modernizaciju pruga u Srpskoj potrebno je više od 1,3 milijarde konvertibilnih maraka.
Kako za naš portal potvrđuje Aleksandra Simić iz Službe za odnose s javnošću „Željeznica Republike Srpske“ (ŽRS), vožnja realizovana u saradnji sa hrvatskim operaterom „Log Rail“ bila je tek početak.
Testna vožnja s žitaricama: Novi poslovi još na čekanju
Iako je prvi voz uspješno prevezao žitarice, iz ŽRS pojašnjavaju da je to bila samo početna, testna projekcija budućih ugovaranja prevoza na ovoj relaciji, dok nove pošiljke za sada nisu precizno ugovorene.
„Željeznice Republike Srpske zajedno sa željezničkim operaterima iz Hrvatske i Srbije, ali i kolegama iz ŽFBiH, definišu planove za nastavak protoka robe željeznicom i u narednom periodu. Pregovori i realizacija buduće saradnje tema su o kojoj se sa željezničkim upravama iz okruženja razgovara uz analizu svih detalja i mogućnosti kako bi tranzitni saobraćaj kroz Republiku Srpsku bio prisutniji“, navodi Simićeva.
Prema njenim riječima, pravac Dobrljin – Novi Grad – Banjaluka – Doboj – Tuzla – Zvornik ima ogroman strateški i komercijalni potencijal kao alternativni tranzitni koridor između sjevernojadranskih luka (poput Rijeke i Kopra) i tržišta Srbije. Interesovanje potencijalnih partnera postoji i razgovori se vode svakodnevno, ali iz preduzeća naglašavaju da je o konkretnim ugovorenim prevozima preuranjeno govoriti dok ne budu precizno definisani.
Pruge čekaju obnovu tri decenije: Milijarda i trista miliona za spas
Da bi se taj potencijal zaista iskoristio, neophodna su ogromna ulaganja u pruge i vozne kapacitete. Podaci koje iznosi Aleksandra Simić najbolje ilustruju koliko se decenijama malo ulagalo u željezničku mrežu. Većina pružnih pravaca nije remontovana još od poslijeratnih dešavanja 1996. godine. Posljednji značajniji zahvat izveden je 2012. godine, kada je remontovana dionica Srpska Kostajnica – Jošavka u dužini od 64 kilometra. Od ukupno 353,21 kilometar pruge u eksploataciji, ograničenja brzine trenutno postoje na dužini od oko 29 kilometara.
„Većina pružnih deonica zahtijeva hitan remont. Da bi željeznička pruga u potpunosti bila modernizovana, neophodna finansijska sredstva za te namjene iznose više od 1,3 milijarde KM. Da bi se realizovale ovakve kapitalne investicije, neophodna su značajna finansijska sredstva kreditnog ili grant karaktera. Željeznice Republike Srpske nisu u mogućnosti da same iz vlastitih prihoda i bez pomoći države realizuju ovako značajne projekte“, ističe Simić.
Ipak, ona naglašava da preduzeće ulaže maksimalne napore kroz redovno održavanje kako bi saobraćaj bio uredan i bezbjedan, te tvrdi da ŽRS za sada uspijevaju adekvatno odgovoriti potrebama tržišta. Takođe, uz podršku resornog ministarstva i Vlade RS, radi se na nabavci i osavremenjavanju voznih kapaciteta za kargo prevoz kako bi preduzeće ostalo konkurentno u susret eventualnom otvaranju tržišta.
Šta je s putničkim vozom Sarajevo – Banjaluka – Zagreb?
Kada je riječ o najavama ponovnog uspostavljanja putničke linije između BiH i Hrvatske, iz Željeznica RS poručuju da su apsolutno posvećeni entitetskom, regionalnom i međunarodnom povezivanju, ali da ključ rješenja nije u njihovim rukama.
„Neophodno je da Ministarstvo komunikacija i prometa BiH na osnovu svih analiza, potreba i mogućnosti i izrađenog zajedničkog Elaborata svih željezničkih operatera u cilju uspostavljanja željezničkog putničkog saobraćaja, obezbijedi finansijska sredstva neophodna za uspostavljanje međuentitetskog i međunarodnog željezničkog prevoza putnika između BiH i Republike Hrvatske, na relaciji Banjaluka – Sarajevo – Zagreb“, objašnjava Simićeva.
Na pitanje može li postojeća infrastruktura na pravcu Doboj – Banjaluka – Novi Grad izdržati istovremeno povećanje putničkog i teretnog saobraćaja, iz ŽRS odgovaraju potvrdno prema trenutnom obimu, ali uz jasnu ogradu – ovaj pravac u narednom periodu zahtijeva ozbiljna investiciona ulaganja kako bi se povećala dozvoljena brzina, skratila vremena vožnje, te podigle bezbjednost i propusna moć pruge.