Zbog prekida željezničke veze s Pločama ispaštaće mnogi i sve će to, sada je izvjesno, uticati i na ukupan nivo industrijske proizvodnje i bruto društveni proizvod BiH. Samo prvih nedjelju dana od prekida veze u toj se hrvatskoj luci nakupilo više od 400.000 tona robe namijenjene BiH.
Gubitak brojnih života svakako je najveća tragedija u svemu onome što se prije mjesec dana događalo u Jablanici, kada je lavina kamenja i vode iz obližnjeg kamenoloma zatrpala cijelo naselje. Međutim, ta nesreća je donijela i velike probleme ekonomiji jer je lavina odnijela željezničku prugu u dužini od 200 metara potpuno blokiravši glavnu žilu kucavicu bosanskohercegovačke industrije, prenosi večernji.ba.
Iz Željeznica Federacije BiH upozorili su da samo na osnovi pada prihoda od prevoza robe i putnika dnevni gubitak iznosi oko 140.000 evra, a indirektne štete za bh. privredu su višemilionske. Akumuliraće se nedjeljama, pa i mjesecima jer, prema najoptimističnijim procjenama, do obnove pruge i ponovne uspostave željezničkog saobraćaja proći će barem dva mjeseca.
Tek se sada vidi koliko je lanac snabdijevanja u BiH ovisan o toj željezničkoj vezi, a zapravo o Luci Ploče, koja decenijama predstavlja ulazna vrata za robu i proizvode u BiH. Iz Luke Ploče tom se prugom godišnje preveze više od 2,3 miliona tona razne robe, što je u prosjeku oko 35 posto ukupno ostvarenog godišnjeg prevoza željeznicom u Federaciji BiH. Pruga Sarajevo – Ploče strateški je saobraćajni koridor kojim se sirovinom snabdijevaju metalska, građevinska i druga industrija, a u prvih devet mjeseci 2024. godine prosječno se tim koridorom dnevno prevozilo do 7.000 tona robe.
U prosjeku 430 brodova godišnje koji uplove u Luku Ploče uglavnom prevozi teret za potrebe bh. ekonomije, dok se dio robe iz BiH prevozi za zemlje iz okruženja. Naravno, dio robe u Luku Ploče i iz nje prevozi se i kamionima, odnosno cestovnim putem. Ali većina, pa i više od 60 posto, otpada na željeznicu. Zato su sada u problemu gotovo sve kompanije koje se bave proizvodnjom i preradom u BiH. Uveliko osjećaju nestašicu sirovina, repromaterijala, goriva. Zbog prekida željezničke veze s Pločama ispaštaće mnogi i sve će to, sada je izvjesno, uticati i na ukupan nivo industrijske proizvodnje i bruto društveni proizvod BiH. Samo prvih nedjelju dana od prekida veze u toj se hrvatskoj luci nakupilo više od 400.000 tona robe namijenjene BiH.
U pitanju je nastavak proizvodnje u najvećim industrijskim kompanijama u BiH, a time i hiljade radnih mjesta. Problem se nastoji premostiti povećanim brojem kamiona, preorijentacijom na druge jadranske luke, a spominje se čak i pretovar dijela robe preko riječne Luke Brčko na Savi. Stvarna normalizacija i prestanak akumuliranja finansijskih minusa od Ploča do Save, pa i dalje, nastupiće tek ponovnim puštanjem u promet tog željezničkog koridora.
Luka Ploče dugo je bila jedan od glavnih sporova između BiH i RH. Njen status godinama se vezao, pa i uslovljavao, slobodnim prolaskom kroz Neum. Ta je hrvatska luka, za koju u Sarajevu i danas mnogi vjeruju da pripada njima, bila predmet i prvih poslijeratnih pregovora predsjednika Tuđmana i Izetbegovića. Dokidanjem Sporazuma o posebnim odnosima RH i FBiH 2001. godine prestali su biti aktualni i Sporazum o Luci Ploče i Sporazum o nesmetanom prolazu kroz Neum iz 1998, koji i nisu bili potpisani. Sve zajedno palo je u drugi plan gradnjom Pelješkog mosta, čime je za Hrvatsku prolazak kroz Neum postao nebitan.
Luka Ploče je pak za BiH i njenu ekonomiju nastavila biti strateški važna. No sada je očito da je energiju, novac i vrijeme bilo mnogo korisnije utrošiti u prometno povezivanje unutrašnjosti BiH s tom lukom nego se baviti nerealnim pokušajima “državnog ovladavanja” nad njom. Tada bi i štete, koje se zbog prekida prometa željeznicom iz dana u dan mjere milionima, sigurno bile mnogo manje.