Bafet, kao treća najbogatija osoba na svijetu, težak više od 86
milijardi dolara, reklo bi se, znao je kako da okrene taj sistem u svoju
korist.
Ipak, Bafet kaže da postoji veliki probem s tim
ekonomskim sistemom koji ga čini kraljem – mnogi pojedinci trpe zbog
onih koji enormno profitiraju.
On je ukazao i na Forbsovu listu 400 najbogatijih:
“Bogatstvo najbogatijih se uvećalo 29 puta od 1982. dok se oni koji su
radili i ostali na mrtvoj ekonomskoj tački broje milionima. Carstvo
bogatih se ne smanjuje, uvećava se“, kaže.
Američki kapitalizam i oni koji su na vrhu ne bi trebalo da ignorišu greške sistema, kaže Bafet.
“Sistem današnjeg tržišta je mnoge ostavio bez nade. Te razarajuće
efekte, međutim, moguće je poboljšati. Bogate porodice trebalo bi da
vode računa o svojim potomcima, a ne samo o talentima koji će vredeti na
tržištu“, kaže Bafet.
Takođe, upozorava da će poseban problem biti radnici koji će biti zamijenjeni tehnološkim napretkom.
„Ova igra je opasna, mnogi će imati koristi, ali s tim u vezi, mnogi Amerikanci su opravdano zabrinuti.“
Na duži rok, tehnološki napredak je blagoslov za privredu. Ali
kratkoročno, ona uzrokuje nezaposlenost i nemir kod onih koji gube posao
zbog robotizacije.
Ipak, pored upozorenja, Bafet je optimista:
“Ne sumnjam da Amerika može da obezbedi bogatstvo mnogima u narednim
godinama, i pristojan život svima. Ne smemo pristajtai na manje“, rekao
je on.
Ovo nije prvi put da Bafet negativno govori o bogatstvu.
Ranije ove godine rekao je da problem s ekonomijom u milijarderima
poput njega. Istakao je važnost zaštite i obezbeđivanja sredstava za
najugroženije i radnike koji su postali tehnološki višak.
I ovo što govori nisu samo reči. Bafet je poznat kao veliki filantrop.